Sorte prošlosti za vina budućnosti. Projekat, nastao između Colli Euganei i Colli Berici uz podršku Crea di Conegliano, čuvari ampelografskog bogatstva i budućih izazova.
Brepona, Vulpea, Moschina ili Uva Gatta: šta ćemo piti večeras? To bi moglo biti pitanje koje ćemo ponovo naći u budućnosti vina. Ovo su samo neke od sorti koje su u središtu rada udruženja Graspo. Ampelografska istraživačka grupa za zaštitu i očuvanje vinogradarske originalnosti i biodiverziteta.
Grupu je osnovao Aldo Lorenzoni (bivši direktor Konzorcija Soave), zajedno sa enolozima Giuseppe Carcereri i Luigino Bertolazzi. Cilj je bio da se aktivnim istraživanjem oporave stare napuštene sorte u uvjerenju da biodiverzitet može biti važan resurs za budućnost vinogradarstva. Za budućnost, kako u smislu klimatskih promjena, tako i za bolju diverzifikaciju vina i u čisto komercijalne svrhe. Sve uz saradnju različitih Univerziteta, Istraživački centar za vinogradarstvo – Crea di Conegliano, Nacionalni istraživački savjet – Cnr Ministarstva univerziteta i istraživanja i podršku Konzorcija Colli Berici i Colli Euganei. Sve u cilju da se sorte pokušavaju vratiti i rasvijetliti s obzirom na njihov eventualni ulazak na tržište.
Potraga za sortama
Iako su relevantne institucije i istraživački centri trenutno veoma zauzeti na strani otpornih sorti. Udruženje terenskim pregledima i mikrovinifikacijama provjerava posebne karakteristike sorti koje se smatraju izgubljenim. Sve kako bi se potvrdio njihov potencijal, kako u čistoći, tako i kao istorijska podrška vinovoj lozi. Rad je predvidio tačna bibliografska istraživanja, prvo ampelografska, a potom i genetičku validaciju sorti. Proučavanje teritorije na kojoj su pronađene, identifikaciju proizvođača čuvara, stalno i pravovremeno fenološko praćenje. Uz ampelografski opis prate se sve operacije od berbe, vinifikacije, analize i flaširanja. Za interesantnije sorte uzimaju se i izdanci na analizu, u bliskoj budućnosti.
Rezultat, nakon što je prošao 50.000 kilometara duž poluostrva, i 150 ukupnih analiza DNK iz isto toliko vinograda, Graspo je identifikovao 10 nepoznatih sorti. Obavio 62 mikro-vinifikacije grožđa ozbiljno ugroženih loza, od kojih su proizvedena iznenađujuće dobra vina. Dug proces koji sada traži čuvare, odnosno proizvođače koji ih usvajaju i stavljaju na kocku, stavljajući se na raspolaganje za sadnju sorti i eksperimentisanje u podrumu.
Biodiverzitet vinogradarstva
„Jesmo li toliko sigurni da ono što gubimo nema nikakvu vrijednost, a da bi se moglo pokazati korisnim u budućnosti, i u vezi sa klimatskim promjenama?“, pita se Lorenzoni, prepričavajući rođenje udruženja. “To su sorte vinove loze koje su se nekada smatrale previše kiselim ili taninskim. One danas mogu dati ugodna vina, upravo na mjestu gdje već uzgajamo vinovu lozu, a da ne moramo nužno ići i saditi lozu u, na primjer, višim ili hladnijim područjima”.Riječ je o operaciji spašavanja sorti drevnog uzgoja, koje u izobilju naseljavaju vinorodnu Italiju, gdje Veneto očito predstavlja važan sliv. Ali vjerovati da je to samo projekt istraživanja vina ograničen na regionalne granice bilo bi pogrešno. Istina je, zapravo, da je riječ o kulturnom projektu trećeg sektora koji se takođe temelji na solidarnosti i koji je već uključivao aktere na nacionalnom i međunarodnom nivo.
„Na primjer, toskanska kompanija Sassotondo će investirati u Etna vina, proizvodeći vino čijom prodajom će se financirati istraživanje izgubljenih şorti vulkana. U Zelenortskim Ostrvima (A Capo Verde) – ponovno objašnjava Lorenzoni – pomoći ćemo ocu Ottavio Fasano da upravlja sa 23 hektara vinograda zasađenih čak i zaboravljenim sortama vinove loze. U Magré (Alto Adige), postoji Robert Cassar koji drži možda jedini certifikovani vinograd star 423 godine na svijetu. Zasađen je sortom Hoertroete, drevnom austrijskom lozom za koju ne znamo da li postoje drugi primjerci. Proizvedenih 43 kilograma grožđa vinifikovani su u 35 jedinstvenih boca”. Udruženje je predstavilo i neke dosijee za upis najzanimljivijih loza u registar sorti vinove loze Ministarstva. Sva ova artikulisana aktivnost sada se vidi u novoj publikaciji pod naslovom. Biodiverzitet vinogradarstva, čuvari, sorte vinove loze, vina. Publikacija koja rezimira dosadašnji rad i postaje idealan alat za pratnju degustacija ovih vrlo originalnih vina.
Sorte prošlosti za vina budućnosti
Crea di Conegliano je odlučio podržati projekat Graspo, jer je ideja da se istraživanje proširi na cijelu državnu teritoriju. Zanimljiva je “mogućnost da se genetsko naslijeđe, biodiverzitet vinove loze može oporaviti i imati ga, kako u kolekciji, ali i kao mogući zagovornik budućih ukrštanja – kaže Riccardo Velasco, direktor Crea. S obzirom da ovaj genetski materijal sadrži otpornost na one klimatske poteškoće sa kojima se danas suočavamo. To su drevne sorte vinove loze sa važnim osobinama koje nam mogu pomoći u genetskom poboljšanju.”
U mjestu Lesinia su u starom vinogradu, 700 metara nadmorske visine, pronašli sortu Gouais Blanc. Sorta je otac sorti Chardonnay, Gamay i Riesling, i od 80 savremenih sorti, gotovo sve važne bijele vinove loze. “Sa visokom kiselinom i svježinom – kaže enolog Luigino Bertolazzi. Sorta je bila prisuta i u regionu Champagne, a zatim je zamijenjena sortom Chardonnay. Nakon veoma toplog perioda, 250. godine nove ere, koji je trajao preko 200 godina u Evropi, Gouais Blanc je zasađen u Nemačkoj i na Balkanu, čak je stigao i do Škotske”.
Sorta koja je nestala u napuštenim vinogradima, kako na velikim nadmorskim visinama, tako i u ravnicama. “Ravnica nam je donijela sreću – nastavlja Bertolazzi – sa 200-godišnjim stablom sorte Bianchetta iz Treviza, koja otkriva svoje brdsko porijeklo jer je kći sorti Brambana i Durella. Takođe u ravnicama smo našli posebnu sortu koju smo nazvali Leonicena”. Nije među dozvoljenim sortama, ali se prije 30 godina uzgajala na 30-40 hektara u Lonigo. Odolijeva mrazu iz 1985. i dobro podnosi Flavescence dore. Zbog toga ima smisla govoriti o “sortima prošlosti za vina budućnosti”.
Fokus – Sorte prošlosti za vina budućnosti … u čaši
Zanimljivost Graspa je da ne pričamo samo o sortama već i o vinima. Na Vinitaly 2023, udruženje je predstavilo i vina za degustaciju. Za sada je to eksperiment s ciljem mjerenja njihovog potencijala za njihovo buduće uključivanje u stvarnu proizvodnju. Čak i ako, kao što se u ovim slučajevima vrlo često dešava, pođemo od sorti koje u svom stanju napuštenosti donose mnoge značajne odgovore. Među tri prisutne bijele i tri crne, ove crne su bile intrigantnije, posebno u slučaju sorte Roter Hoertling, koji je probao WineNews, uz sorte Corbina i Marzemina Nera Bastarda. Tri bijela vina su vrlo jednostavna i još uvijek traže potpuno uvjerljivu ekspresivnost: Pedevenda, Dor i Gouais Blanc.
Među ostalim vinima za degustaciju, opet 4 bijela i 4 crvena: Leonicena, veoma pikantno i citrusno, sa skoro taninskim prijanjanjem. Moschina, vrlo svježa i citrusna, sa aromom bijelog badema. Dorona, definitivno glicerinska i mineralna. Pedevenda, još uvijek glicerična, ali ukusna sa mesom kruške. Četiri crne, s druge strane, bile su Cambugiana, male bobice sa živahnim i blagim gutljajem. Uva Gatta, sušena 25 dana, izrazito koncentrisana i prijanja na nepcu. Cavrara, krvava na nosu i dobar materijal u ustima; konačno Corbina, slatka verzija, neprobojna za boju i organoleptički složena.
Naslov orginala: Vitigni del passato per vini del futuro: a recuperare i vitigni perduti ci pensa Graspo (Sorte prošlosti za vina budućnosti: Graspo će se pobrinuti za vraćanje izgubljenih sorti). Izvor: https://winenews.it/it/. Objavljeno: 06.04.2023. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI:
- https://ovinu.info/drevne-sorte-grozdja-2/
- https://ovinu.info/stare-i-nepoznate-sorte-u-zemlji-vina/
- https://ovinu.info/stare-vinske-sorte-grozdja-juzne-amerike/
Sarkastični vinski citati: ”Izvukao sam više iz alkohola nego što je alkohol izvukao iz mene” . Winston Churchill
