Tri faze evolucije crvenih vina -

Tri faze evolucije crvenih vina. Dobro vino mora biti dobro u svakoj fazi svoje evolucije od detinjstva do zrelosti. Ali profil vina će varirati u zavisnosti od toga kada se boca otvori: intenzivan i voćan na početku, suptilniji i složeniji tokom godina. U nastavku, pregled tri glavne faze crvenog vina. Pravo pitanje koje biste sebi mogli postaviti je: kada vino prelazi iz djetinjstva u odraslo doba, a od kada sazrijeva? Odgovor je jednostavan: zavisi!

Tri bitna parametra za razumijevanje starenja vina su:

Tip vina: znamo da Beaujolais neće imati istu evoluciju kao Pauillac.
Berba: dobra berba će se razvijati sporije od prosječne.
Uslovi skladištenja/čuvanja: vina u podrumu sa velikim temperaturnim varijacijama će evoluirati mnogo brže od vina koje se čuva na konstantnoj temperaturi oko 14°C.

Napominjemo da bismo bili relevantni za određivanje glavnih faza sazrijevanja po tipu vina, uzmimo u obzir samo vina proizvedena u dobrim berbama i uskladištena u dobrim standardnim uslovima (podrum između 12°C i 18°C). Kako se sa godinama ponašaju crvena vina, kako se mijenjaju njihove arome i boja? Kako doživljavamo ovu evoluciju? Iako je svako nepce različito, hajde da upoznamo opšte razumijevanje percepcije starenja vina.

_{Djetinjstvo/Childhood:}

Boja: Mlado crveno vino skoro uvijek ima jarku boju, koja se, naravno, razlikuje u zavisnosti od sorte grožđa. Pinot Noir iz Burgundije će često imati svijetlu rubin boju, dok će Cabernet Sauvignon iz Bordeauxa ili Syrah iz doline Rone imati intenzivnu tamnu granatnu boju često sa plavičasto ljubičastim notama na rubovima.
Nos/miris: Primarne arome povezane sa sortom grožđa jasno su dominantne u ovoj fazi i često su čvrste/povezane sa notama fermentacije. Tada vina odaju intenzivne cvjetne arome, obično božura, ljubičice i ružičastog cvijeća i voćne note kao što su malina, ribizla, jagoda i kupina. Kod podrumskih vina odležanih u bačvama često se primjećuju i arome grafita (olovke) i drveta (često vanilije).
Usta/okus: U detinjstvu uglavnom nalazimo intenzivno voće, koje je prijatno, ali obično nije baš kompleksno, čak i za najbolja vina. Često imaju gust osećaj u ustima sa intenzivnim taninima. „Svilenkasta” vina će dati dobar pokazatelj kvaliteta proizvodnje vina. U ovoj fazi samo će vinski entuzijasti sa određenim iskustvom moći razlikovati je li vino za trenutni užitak ili ima veliki potencijal za odležavanje i tako će za nekoliko godina biti još bolje.

_{Mladost/Youth}

Boja: Postoji vrlo mala promjena u odnosu na prethodnu fazu. Možda nešto manje svijetle boje na obodu, ali jedva primjetno. Ljubičasta ili ljubičasta nijansa neće biti primjetna nakon tri ili četiri godine.
Nos/miris: Za vina bez velikog potencijala starenja (manje od deset godina), nos gubi svoje primarne arome i postaje puniji uz još uvijek dobro prisustvo voća, ali u manje bujnom obliku. To je obično kada je miris najatraktivniji i najintenzivniji. Za najbolja vina ova faza je ponekad razočaravajuća, jer se na neko vrijeme zatvaraju sa voćem koje nije izraženo kao prije. Primjetne su duboke, ali suptilne note poput začinskog sladića.
Usta/okus: Vrlo slična nosu. Za vina bez velikog potencijala za odležavanje, okus postaje okrugliji, puniji i uravnoteženiji. Voće je u potpunosti izraženo, vino se lako cijeni i dostiže svoj vrhunac. Kod vina sa potencijalom dugog odležavanja, miris je izražen i voćni, a arome su generalno veoma diskretne. Gustina, tekstura i svilenkast tanin omogućavaju vam da ocijenite kvalitet vina. Otvaranje vina najmanje dva sata prije i korištenje karafa se preporučuje u ovoj fazi. To će donekle ubrzati proces starenja i pomoći da arome u potpunosti dođu do izražaja.

_{Zrelost/Maturity}

Boja: Tokom godina, crvena vina prelaze od intenzivnih i tamnocrvenih do narandžastih nijansi, boje crijepa, crijepa ili cigle u zavisnosti od berbe, sorte grožđa i naziva. Ako postane smeđa ili je premašila nijansu mahagonija, možda je već dosegla svoj vrhunac. Većina vina sa kratkim potencijalom odležavanja dostižu zrelost nakon desetak godina i ne bi trebalo da njihova boja dostiže ove nijanse. Ako to urade, najvjerovatnije će izgubiti sjaj i intenzitet.
Nos/miris: Prvi miris pruža početni utisak koliko možete dobiti pijenjem zrelog vina, a ne u mladosti. Očigledno je teško izmjeriti zadovoljstvo jer je svako nepce različito i eksplozija voća u mladim vinima može pružiti puno užitka, ali kompleksnost aroma u zrelom vinu (kakao, dimljene note, koža, humus, tartuf…) je nešto što svi ljubitelji vina cijene. Čak i vino koje je manje sklono odležavanju može ponuditi prekrasne note kao i odlične berbe vina Morgon ili Moulin-à-Vent nakon 15 godina starosti, obično pokazujući arome uvenule ruže.
Usta/okus: Kada dođu do ove faze, vina imaju suptilniji osjećaj: voćne note postaju nešto kuvanije, a nježne arome slične onima na mirisu blistaju. Vino postaje delikatnije, uravnoteženije i manje jednostavno. Međutim, kako se vremenom smanjuje aromatični intenzitet voća, vina koja su bila podvrgnuta intenzivnom odležavanju u hrastovini će izgubiti prvobitnu ravnotežu i postati suva na nepcu.