Zima dolazi, moglo bi se reći, da je „mirno doba godine“ u vinskim regijama širom svijeta. Pa ipak, mnogo se toga dešava. Ne samo u vinarijama, gdje su podrumari zauzeti punjenjem bačvi i pripremanjem bijelih vina i rozea koji odležavaju u tankovima ili drvetu za flaširanje. Već i u vinogradima, među čokotima koji su ogoljeni od lišća, naizgled usred hladne i neprestano kišom natopljene hibernacije.
Uzmite u obzir činjenicu da, zavisno od razmaka između čokota, u većini vinskih regija postoji od 900 do 1.200 čokota po hektaru. U regiji Lodi-Kalifornija postoji preko 100.000 ha zasađenih čokotima. To znači da postoji preko 90 miliona čokota koje treba orezivati tokom svake zime. Ako zvuči kao zastrašujući zadatak, jeste!
Istina je da sada postoje mašine koje mogu pomoći u godišnjem orezivanju. Ali ove mašine prvenstveno rade ono što se naziva “predorezivanje“, rezanje izdanaka na dužinu od 15 do 30 cm. Nakon što mašine prođu, rezači i dalje moraju obići vinograde i ručno se pobrinuti za svaki čokot. Birajući izdanke koje će skinuti ili ostaviti na svakom čokotu, donoseći odluku o tome koliko i koje pupoljke će ostaviti u iščekivanju predstojećeg proljetnog rasta.
Zima
Vinska regija Lodi je, naravno, poznata po vinogradima konfigurisanim u starijim stilovima. Čokoti postavljeni pored pojedinačnog kolja, bez potpore od žica za špalire. Veći dio vinograda u Kaliforniji možda i jeste na špaliru, ali u Lodiju ima više ovih samostojećih, orezanih čokota. Većina njih je zasađena prije više od 60 godina, plus popriličan broj zasađenih prije više od 100 godina – nego u bilo kojoj drugoj regiji u Kaliforniji.
Kako „stare loze/stari čokoti“ dobijaju na značaju u vinskoj industriji i na stalno rastućem tržištu, sve više pažnje se usmjerava na regiju Lodi. Upravo zato što se nalazi na tako velikom broju istorijskih starih zasada vinove loze.
Nije moguće mašinski orezivati starije čokote koji su oslonjeni na pojedinačne kolce. Svaki čokot u starijem bloku je konfigurisan u malo, ako ne i drastično, drugačijoj konfiguraciji. Izdanci čokota, poput grana drveća, rastu u smjerovima i uglovima jedinstvenim za svaki pojedinačni čokot. Što je čokot stariji, to je oblik svakog pojedinačnog čokota jedinstveniji.
Stoga se hiljade hektara ovih glavičastih ili vertikalno kordonski oblikovanih čokota koji rastu u Lodiju moraju u potpunosti orezivati ručno, od početka do kraja. Nema mehaničkih prečica. Budući da u regiji poput Lodi ima toliko mnogo čokota, orezivanje vinograda mora početi najkasnije do decembra, a završava se tek u februaru ili početku marta. Posao mora biti završen do trenutka porasta temperature i početka kretanja pupoljaka. Zima na izmaku snage.
Greg La Follette govori o ovom ključnom dobu godine
Greg La Follette je proizvođač/suvlasnik vinarije Marchelle. Iako je poznat po sortama Pinot Noir i Chardonnay koji se uglavnom uzgajaju na zapadnoj obali regije Sonome, već više od dvadeset godina nabavlja grožđe iz najstarijih vinograda u Lodiju – prvobitno zasađenih prije čak 135, 138 godina.
La Follette vjeruje da se svakoj staroj lozi treba pristupiti sa poštovanjem, bez šešira, na koljenima. Kada su ga pitali šta misli o važnosti orezivanja starih čokota, svoje misli je objasnio odnosom između vinara i vinove loze. Mislim da većina ljudi ne shvata koliko su jednostavne stvari poput rezidbe važne za pravog vinogradara. Sve stvari koje volimo kod vinove loze i naš pokušaj da ih razumijemo su veoma vrijedne teme. One pričaju priču o tome ko smo mi i ko su vinove loze/stari čokoti!
Zima je, za La Follette, vrijeme „kontemplacije“ – utroška misaonih procesa koji podrazumijevaju kako izvući najbolje iz pojedinačnog čokota kako bi se postiglo najbolje u vinogradu, što je direktno povezano sa najboljim mogućim vinom koje se može proizvesti od grožđa iz vinograda.
Orezivanje starih čokota, posebno, predstavlja kontemplativno iskustvo koje omogućava bolje razumijevanje zemljišta. Vidjeti godine rasta i razvoja strukture starijeg čokota znači imati uvid u prošlost čokota i pomoći partneru u njegovoj budućnosti.
Vegetativna i reproduktivna strategija
La Follette podsjeća da je suštinska priroda vinove loze, pa, loza – biljka koju je priroda prvobitno stvorila da se penje što je više moguće i da se drži za sve što može. Da proizvodi lišće i vitice. La Follette opisuje taj dio loze kao “vegetativnu strategiju”, koju suprotstavlja “reproduktivnoj strategiji” – aktivnosti, povezanoj sa proizvodnjom grožđa, naime grozdova. Kao i kod svakog živog organizma (uključujući i nas same!), kaže La Follette, primarni cilj vinove loze je da bude „rodna i da se množi“. Način na koji rezač radi sa ovom intrinzičnom prirodom određuje krajnji kvalitet rezultirajućeg roda…
Vinova loza je, po prirodi, penjačica. Međutim, da bi se u vinogradu proizvelo najbolje vino, vinogradar joj treba dati strukturu i disciplinu kako bi se spriječila njena sklonost učešću u vegetativnoj strategiji i dao joj razlog da se upusti u reproduktivnu strategiju.
Zima i stari čokoti
Zašto je pravilna rezidba toliko važna. Fokusiranje vinove loze prvenstveno na reprodukciju počinje sa načinom rezidbe. Za starije čokote koji su već imali popriličnu strukturu, nakon što su godinama bili disciplinovani od strane rezača, postoji ugrađena prednost, čak i u odnosu na čokote na špaliru. Stari čokoti sa orezivanjem na kondire i potpornom rezidbom, u početku su mnogo bolje pozicionirani za praćenje reproduktivne strategije.
Veliki izazov orezivanja starijih čokota, međutim, leži u činjenici da svaki pojedinačni čokot može biti pomalo slagalica. Iskusni rezač je u skladu sa onim što svaki čokot želi postići. Zauzvrat, svaki čokot je usklađen sa zemljištem na kojem se nalazi. Rezač mora biti u stanju da izvrši prilagođavanja na svakoj lozi, na svakoj lokaciji, radeći ruku pod ruku u svakom vinogradu kako bi postigao najbolji mogući rezultat.
Na kraju krajeva, vinari – koje La Follette često opisuje kao „nas koji vuku crijeva“ – imaju koristi od napornog rada koji rezači vinove loze ulažu na poljima tokom hladne zime, što omogućava proizvodnju uzbudljivih vina. Posebno vina sa starih vinograda poput Lodijevih, koja posjeduju senzorni kvalitet jedinstvene za čokote, istoriju i ljudske ruke koje ulaze u svako pojedino mjesto.
Pogledati i: https://ovinu.info/stari-cokoti-vinove-loze-zzasto-su-toliko-posebni/
Randy Caparoso: Winter: A Crucial Time For Vineyards (Zima: ključno vrijeme za vinograde). Izvor: https://lodigrowers.com/. Objavljeno: 29.01.2024. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
