Cabernet Sauvignon. Za većinu ljubitelja crvenog vina, Cabernet Sauvignon je omiljen zbog svoje sofisticirane elegancije i raskošnih okusa. Karakteristike vina Cabernet Sauvignon su robusni tanini koji podržavaju njegovu punu strukturu i živahni voćni buket. Poznat je po tamno crvenoj boji i impresivno visokom sadržaju alkohola. Zavodi sva vaša čula, a raspon rajskih okusa na nepcu osigurava da se ovo crveno vino nikada ne zaboravi.
Bobice u grozdu sorte Sauvignon Cabernet su sitne i imaju debelu, čvrstu pokožicu. To je jedan od razloga zašto je ova sorta tako otporna i relativno laka za uzgoj. Od Bordoa u Francuskoj do Kalifornije i mnogih drugih zemalja širom svijeta, Cabernet Sauvignon je postao popularan i postao jedno od najpoznatijih crvenih vina koje se može naći širom svijeta.
Karakteristike sorte grožđa Cabernet Sauvignon
Sorta ima više sinonima, kao: Petit cabernet, Petit vidure, Vaucluse i dr. Razvija čokot veoma velike vegetativne snage. Vrh mladog lastara je bronzasto-zelene boje, maljav, sa listićima bjeličasto-crvenkaste boje. Zreli lastar ima kratke internodije, izražena koljenca ljubičaste boje. List je petodjelan, srednje veličine. Cvijet je samooplodan, a oplodnja dobra i redovna. Grozd je mali do srednje krupan, srednje zbijen do zbijen, cilindričan ili cilindrično-konusan. Masa grozda varira od 60 do 140 grama. Postoje i klonovi sa rastresitim grozdovima, što je klonsko obeležje, kao i sama masa grozda. Bobica je mala, okrugla, tamnoplave boje i sa tvrdom pokožicom na kojoj je pepeljak izražen. Sok je bezbojan i ima specifičan okus na zelenu travu.
Grožđe sazrijeva kasno, u III epohi. Koeficijent rodnosti iznosi od 1,2 do 1,4. Mala masa grozda utiče da se sorta svrstava u slabije prinosne sorte, a prinosi se kreću od 6.000 do 13.000 kg/ha. S ciljem ostvarenja zadovoljavajućih prinosa preporučuje se gajenje na špaliru. Može se gajiti i sa nižim stablom, ali rezidba u svim slučajevima mora biti kombinovana, na kratke kondire i duže lukove, od 8 do 12 okaca.
Dobri prinosi i kvalitet grožđa će se ostvariti ako se sorta gaji na rastresitim, umjereno krečnim i toplim zemljištima i na južnim ekspozicijama. Prema plamenjači i pepelnici ima srednju otpornost, a prema botritisu je veoma dobre otpornosti. U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama, ubraja se u grupu sorti sa najvećom otpornošću. Okca izmrzavaju tek pri -26 do -28oC. Odgovaraju joj sve važnije lozne podloge. U grožđu se sadržaj šećera kreće od 20% do 24%, a ukupne kiseline od 5 do 8 g/l.
Koje je boje Cabernet Sauvignon?
Sitne ljubičaste bobice žilave pokožice daju karakterističnu boju sorti Cabernet Sauvignon. Kada je vino mlado, vino je prilično neprozirno predstavljeno kao duboka rubin nijansa crvene boje sa magenta ivicom na obodu. Kako vino stari, postaje ljubičasto-braon boje sa narandžastim naznakama.
Intenzitet boje Cabernet Sauvignona može varirati u zavisnosti od tehnike proizvodnje vina i regije u kojoj je grožđe uzgajano. Vina sorte iz hladnih regija mogu sadržavati manje pigmentacije i izgledati bljeđi od svojih rođaka iz toplog regiona. Međutim, pametna manipulacija ostavljanjem pokožicee da se natapaju u vinu duže vrijeme može omogućiti da se boja bljeđih sorti produbi. Što je kvalitetniji Cabernet Sauvignon, to je duže potrebno da vino odleži i otkrije smeđe, narandžaste nijanse. To može potrajati i do dvanaest godina za neka crvena vina ove sorte.
Šta znači Cabernet Sauvignon? Budući da je porijeklo grožđa Cabernet Sauvignon obavijeno velom misterije, postoji mnogo folklora oko značenja imena. Najčešće prihvaćena priča je da Sauvignon dolazi od francuske riječi “Sauvage” što znači divlji. Neki tvrde i da je ova sorta grožđa korišćena za spravljenje vina u starom Rimu, dok drugi kažu da potiče iz španske regije Rioja.
Kako se izgovara Cabernet Sauvignon? Ispravan izgovor Cabernet Sauvignona je: kabernei sovinjon. Važno je napomenuti gdje pada akcenat, odnosno na prvi slog svake riječi. Francuski izgovor ovog vina nije lak, ali popularnost ovog vina širom svijeta znači da je postalo dio uobičajenog jezika. Vinski snobovi vam neće oprostiti što ste pogrešno izgovorili ime, pa se potrudite da uvježbate ispravan način da ga izgovorite. Postoji mnogo korisnih video zapisa online koji će vam pomoći da naučite kako da izgovorite ime ovog vina ili sorte. Uskoro ćete pričati o tome i sa povjerenjem naručiti ovo ukusno piće sa vinskog menija.
Odakle dolazi Cabernet Sauvignon?
Rašireno je vjerovanje da grožđe Cabernet Sauvignon potiče iz Francuske. Konkretno, vinari regiona Bordeaux su prihvatili ovo divno, otporno grožđe i učinili ovo vino svojim. Bordeaux se smatra najboljim terroirom za ovu sortu. Vina Cabernet Sauvignon koja se tamo proizvode su daleko najintenzivnija i vrhunske crvene boje. Eksperimentišući sa tehnikama starenja, otkrili su da je zbog visokog sadržaja tanina vino posebno pogodno za odležavanje u hrastovim buradima.
Tek 1996. godine DNK testiranje od strane istraživača vina potvrdilo je da je Cabernet Sauvignon potomak prirodnog ukrštanja sorti Cabernet Franc i Sauvignon Blanc.
Italijanski vinogradari su otkrili da je i Toskana povoljan region za uzdoj ove sorte grožđa. Chianti je postao poznat po proizvodnji vrhunskog vina Cabernet Sauvignon, kao i Bolzano u regiji Alto Adige gdje su temperature i vulkansko tlo idealni.
Kada je sadni materijal sorte Cabernet Sauvignona dospio u Kaliforniju, otkrili su da su doline Napa i Sonoma savršene za proizvodnju ovog tipa crvenog vina sa čvrstim taninima. To je dovelo do eksplozije butik vinarija u tom području kako bi se zadovoljile rastuće potražnje za ovim Cabernet Sauvignonom.
Region Barossa Valley u Australiji proizvodi vina Cabernet Sauvignon bogatog, paprenog okusa koja su naišla na zahvalnu publiku ljubitelja crvenog vina na drugom kraju svijeta. Dakle, pošteno je reći da je Cabernet Sauvignon postao globalno vino sa masovnom privlačnošću zbog svojih prekrasnih okusa i besprijekornog potencijala za odležavanje.
Kakva je tip vina Cabernet Sauvignon?
Ovo je nesumnjivo najpoznatije crveno vino na svijetu. Iako ima tendenciju da poprimi neke različite karakteristike u zavisnosti od terroara na kojem se uzgaja. Karakteristike ovog crvenog vina ostaju dosljedne i ljubitelji crvenog vina znaju da će dobiti vino punog tijela sa čvrstim taninima i širokim spektrom arome i okusa za uživanje.
Da li je Cabernet Sauvignon suv ili sladak? Cabernet Sauvignon je bezrezervno suvo crveno vino. Dok tekstura vina može varirati od svijetle i voćne do duboke, tamne i ćudljive. Cabernet Sauvignon se uvijek smatra suvim vinom jer nakon završetka procesa proizvodnje vina nema zaostalih šećera. Iz tog razloga, Cabernet Sauvignon može ostaviti pomalo čudan osjećaj na jeziku.
Kakav je okus vina sorte Cabernet?
U prohladnim regijama Cabernet Sauvignona ima nepogrešive arome i okuse alpskih šuma u proljeće. Uz note alpskog bilja, zrelog šumskog voća i planinskog grafita očekuje vas ekstravagancija okusa. Arome Cabernet Sauvignona takođe uključuju kedar, duvan i trešnje. Na nepcu možete očekivati zelenu papriku, anis i sladić. Kako ovo vino sazrijeva, možete očekivati da će profil okusa Cabernet Sauvignon-a postati sofisticiraniji sa začinskim naznakama i kremastom balzamičnom glatkoćom.
Degustacijske note Cabernet Sauvignona uvijek će govoriti o visokoj kiselosti, taninima i voćnoj složenosti ovog vina. Prevlast crnog voća kao što su crne trešnje, ribizle i kupine osiguravaju snažnu strukturu ovog vina. Cabernet Sauvignoni iz Novog Svijet će imati u osnovi isto voćno nepce, ali će možda imati niži nivo tanina i sadržavat će naznake vanile i ljubičice, te veći sadržaj alkohola.
Kako poslužiti Cabernet Sauvignon? Idealna temperatura za posluživanje Cabernet Sauvignona zavisi od starosti berbe. Mlade Cabernet Sauvignone treba servirati na temperaturi između 16°C i 18°C (oko 60oF). Zreliji Cabernet Sauvignoni koji su odležali više od petnaest godina mogli bi se poslužiti na oko 20°C (68oF). Cabernet Sauvignon uvijek poslužite u velikim čašama koje omogućavaju jedinstvenim aromama da dođu do nosa.
Koliko dugo vino treba da diše?
U idealnom slučaju, Cabernet Sauvignon treba ostaviti da diše najmanje 30 minuta prije serviranja. Izlaganje vazduhu je ključno za oslobađanje aroma i okusa koji su već neko vrijeme zadržani u boci. Dekantiranje vina je dobar način da pružite maksimalnu izloženost vazduhu, a zatim sipate vino sa male visine iznad čaše kako biste uključili još više vazduha. Vino će vas nagraditi za ovaj trud tako što će od prvog gutljaja učiniti ugodan doživljaj ispijanja!
Ako ste upućeni u sparivanje hrane i vina, shvatit ćete da je važno znati karakteristike vina koje planirate poslužiti kako bi se savršeno uparilo sa vrstom hrane. Osnovno pravilo koje treba zapamtiti kada sparujete Cabernet Sauvignon sa hranom je da što je hrana kremastija, bogatija i masnija, to će se bolje slagati sa ovim punim, voćnim vinom. Vjerovatno nije najbolje crveno vino za one koji se upućuju u radosti ispijanja crvenog vina, ali će pojačati okuse odvažnih kuhinja.
Koju hranu upariti sa vinom?
Prva vrsta hrane koja vam padne na pamet kada razmišljate o sljubljivanju sa Cabernet Sauvignon-om je crveno meso. Poznato je da je ovo idealno podudaranje. Razmislite o posluživanju čaše ovog crvenog vina uz sočan odrezak ili debeljuškasti juneći burger. Piti ovo uz meso sa roštilja ljeti je divno, ali servirano uz obilna zagrijana jela poput dinstanog junećeg mesa, jagnjećeg pečenja i pečenog povrća zimi je zapravo dobro za dušu.
Razlog zašto se Cabernet Sauvignon tako dobro slaže sa krepkim okusima mesa je taj što vino ima tako intenzivan profil okusa i laganije vrste hrane poput salate će izgledati bezukusno pored ovog odvažnog vina. Pažljivo birajte jela od povrća, ali imajte na umu da postoji povrće jakog okusa poput Portobello gljiva, cvekle, celera itd. koje će biti božanstveno ako su kuvane u balzamičnom sirćetu kako bi ohrabrile njihov okus. Povrće punjeno bijelim lukom, ruzmarinom i timijanom takođe će biti dovoljno krepko da upotpuni ovo jako crveno vino.
Budući da Cabernet Sauvignon ima karakterističnu pikantnost zelene paprike u svojim okusima, kao i duvan, trešnje i hrastovina, dobro se slaže sa težim obrocima. Iako se u njemu, naravno, može uživati samostalno, ako je to vaš izbor, mnogi ljudi smatraju da može biti malo neodoljiv i da će visok sadržaj alkohola prilično teško pogoditi želudac.
Spajanje Cabernet Sauvignon i sireva je relativno jednostavno, a daska za sir puna oštrih, tvrdih sireva savršeno će zaokružiti obrok. Mekani, kremasti sirevi nisu najbolji izbor jer će Cabernet Sauvignon vjerovatno razblažiti okuse, ali unesite odležani Cheddar, Gorgonzola ili Gouda posluženi sa ukusnim krekerima i nećete biti razočarani.
Koliko alkohola ima vino Cabernet Sauvignon?
Ovo bogato, puno crveno vina sa svojom karakterističnom tamnom bojom će biti teško na nivo alkohola. Sadržaj alkohola u vinu je obično oko 13,5%, ali je poznato da Cabernet Sauvignon iz Novog svijeta iz Kalifornije, Čilea i Australije dolazi i do ogromnih 15%! Preporučljivo je piti ovo vino odgovorno i po mogućnosti u kombinaciji sa dopunskom hranom, jer može biti malo nadmoćno na prazan želudac.
Koliko kalorija ima u vinu sorte? Tipično, ugljeni hidrati u vinu Cabernet Sauvignon su 0,8 g u prosječnoj čaši. U čaši ovog crvenog vina ima oko 120 kalorija što znači da je broj kalorija na niskoj strani. U punoj boci od 750 ml u prosjeku ima oko 600 kalorija.
Zaključak
Malo vina na Zemlji može se porediti sa vinom Cabernet po dubini okusa i aromama. Iz tog razloga je najpoznatije i najomiljenije crveno vino poznato čovjeku. Može doći u malo drugačijim varijacijama, kao što su hladniji tipovi iz Francuske i topliji tipovi iz zemalja Novog svijeta poput Južne Afrike, Čilea i Australije. Ali unatoč širokom rasponu regija, znate šta možete očekivati kada otvorite bocu vina Cabernet Sauvignon. Zagarantovano vam je puno crveno vino sa aromom voća i punčom koji će vam oboriti čarape. Savršen je prilog uz mnoge vrste mesa, povrća i sireva, a ugodan je i za pijuckati ispred vatre u hladno, zimsko veče. Svestran, živahan i vrlo, vrlo dobar – to je Cabernet Sauvignon u čaši!
Izvori:
- Vodič o vinu. Your Essential Guide to Cabernet Sauvignon Wine (by Richard Allen) https://www.winepros.org/
- Slike vina. https://winefolly.com/tips/
- Slika sorte. https://plantgrape.plantnet-project.org/
- Opis sorte. Tarailo, R., Vuksanović, P. (2021) Od čokota do vina. Beograd.
Pripremio: Dragutin Mijatović.
POGLEDATI i:
- https://ovinu.info/aroma-i-karakteristike-okusa-porodice-cabernet/
- https://ovinu.info/cabernet-sauvignon/
- https://ovinu.info/cabernet-sauvignon-i-merlot-mjesavina-sorti/
- https://ovinu.info/merlot-i-cabernet-sauvignon-koja-je-razlika-izmedju-vina/
- https://ovinu.info/degustacioni-profil-8-sorti/
Dobro je znati-ako niste znali? Godine 1936. punjeno je prvo vino u limenku. Prema Drinks International-u, punjenje vina u limenke počelo je godinu dana nakon što je prvo pivo pakovanu u limenke, ali sa mnogo manje uspjeha. Primitivne tehnike i nestabilna vina dala su loš rezultat. Tek 2004. sa izdavanjem Niebaum's-Coppola Mini Blanc de Blancs, pjenušavog vina iz Kalifornije, vino u limenci je postalo mainstream. Danas samo u Sjedinjenim Američkim Državama tržište vina u limenkama vrijedi više od 86 miliona dolara, https://winespeed.com/.
