Čin nazdravljanja. Sve je prilično jednostavno ako pogledamo samo jednostavnu definiciju “zdravice”: čin podizanja čaše prije pijenja. To je to. To je običaj koji je oduvijek bio usko povezan sa vinom. Nazdravljanje je uobičajeno na proslavama, a raširena je i tradicija izražavanja dobrih želja ili čestitki uz zveckanje čaša. Međutim, ono što nije sasvim jasno je odakle je sve počelo. Zdravica, posebno relevantan gest, inspirisala je mnoge teorije i mitove.
Španska verzija se zove brindis, a ako je pogledate u rječniku, vidjet ćete da riječ ima njemački korijen: Ich bring dir ili Bring’s dir, što znači „nudim ti“. Ali šta tačno nudimo uz zdravicu? Ko je izmislio ovaj izraz?
Stari Rim: Pitanje povjerenja – Čin nazdravljanja
Neki misle da je čin nazdravljanja počeo u 4. vijeku prije nove ere, ali iz prilično drugačijeg razloga od razloga zašto to činimo danas. Ubacivanje otrova u piće bila je uobičajena praksa u starom Rimu, zbog čega su domaćini i gosti silovito zveckali čašama, prelivajući tečnost sa jednog na drugog, kao gest povjerenja. Time su odagnali sumnju i, pogledavši se u oči, prekinuli međusobno nepovjerenje.
Druga teorija se takođe odnosi na Stari Rim, tvrdeći da su Rimljani zveckali čašama kako bi i njihove uši mogle uživati u činu pića. Govorilo se da vino donosi zadovoljstvo svim čulima osim uva. Nazdravljanje je bio način uključivanja svih pet čula. I ako oprostite na igri riječi, ima smisla.
Grci i Rimljani: više pića! Ova teorija ističe da su veliki banketi i zabave bili vrlo česti u drevnim društvima Rima i Grčke. Ove zabave su privlačile mnoštvo gostiju, a žedni gosti bi podizali i lupali čašama kako bi privukli pažnju posluge.
Slavimo pobjedu
Teorija o porijeklu nazdravljanja datira iz 16. vijeka. Prema legendi, kada su trupe Karla V zauzele i opljačkale Rim u ponedjeljak, 6. maja 1525. godine, svoju pobjedu su proslavile točeći vina u čaše, podižući ih visoko i uglas vičući Bring’s dir (I offer you-nudim vam).
Kao što vidite, kada je nazdravljanje u pitanju, legendi, priča i teorija ima na pretek. One su beskrajno raznolike. Međutim, ono što sigurno znamo je da sada nazdravljamo u znak slavlja. To je široko rasprostranjen običaj. Što se tiče toga da li nam se pogledi moraju sresti dok nazdravljamo. Moramo li ustati ili nazdravljanje vodom donosi nesreću, pa, ta pitanja ćemo prepustiti sujevjernijim dušama.
Ono što je važno, uvijek je dobro imati nešto za slaviti. Ne moramo čekati rođendan, promociju ili dobre vijesti. Ponekad je zdravica za život, zdravlje i sreću više nego dovoljna. Naredni dani će donijeti mnogo prilika da nazdravimo uz čašu dobrog vina. Crvena, bijela ili roze? To zavisi od vas!
Naslov orginala: The Act of Toasting: Theories and Myths. Izvor: https://www.jeanleon.com/en/. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I:
- https://ovinu.info/stara-fenicanska-vinska-presa-pocetak-vinske-kulture/
- https://ovinu.info/vinska-kultura-istorija-i-tradicija/
- https://ovinu.info/vinska-kultura-kina/
- https://ovinu.info/vinska-kultura-sirom-svijeta-najzanimljivija-putovanja/
- https://ovinu.info/cinjenice-vina-drevnog-svijeta/
- https://ovinu.info/istorija-vina-antika-18-dio-mitovi-i-religija/
Dobro je znati-ako niste znali? Kao što gotovo svi koji su ikada previše pili znaju, “pseća dlaka” je kolokvijalni izraz za ispijanje alkoholnog pića kao način izliječenja mamurluka. (Jaka Bloody Mary je prvi izbor mnogih onih koji piju). Originalni izraz odnosio se na metodu liječenja ugriza bijesnog psa stavljanjem dlake psa u ranu od ugriza. Ovo je bio samo jedan primjer drevne medicinske teorije similia similibus curantur (latinski za “slično liječi slično”), koja je osnovno načelo homeopatije.
