Hemija vina – dio 4. Pijenje vina

aroma vina dekantiranje okus vina vinarstvo vino vinska kultura

Hemija vina, dio 4. Većina nas ima prijatelja ili dvoje koji obožavaju razotkriti svoje znanje o vinu. Pridaju veliku radost u prolasku kroz teatralno puštanja vina da diše, izboru prave čaše, vrtloženju vina u čaši, udisanju velikog daha, a zatim usisavanju i srkanju vina prije nego što ga promućkaju u ustima.

Hemija vina - dio 4
Izlaganje vina vazduhu još jednom mijenja njegovu hemiju. Slika: Kelsey Knight, CC0

Ima li smisla u svemu ovome ili je to samo pretencioznost? Pa, dajte prijatelju odmor, jer svaki korak u procesu utiče na okus i doživljaj vina. I još jednom, hemija je ta koja će doći na scenu.

Odlaganje, prozračivanje ili puštanje vina da „diše“ uobičajeno je, ali je li to zaista potrebno? Pa, da i ne – to zavisi o tipu i starosti vina. Dekantiranje vina ili njegovo vrtloženje u čaši (umjesto praska čepa i puštanja boce da malo odstoji) omogućava mu da unese više kiseonika koji može otvoriti arome i okuse vina. Dekantiranje može koristiti starijim vinima jer ostavlja talog u boci dok se vino toči u novu posudu. Obično crvena vina imaju koristi od ovoga, mada mogu i neka bijela.

Prozračivanje vina uključuje izlijevanje vina kroz posebno dizajniran uređaj, omogućavajući miješanje vazduha sa vinom, što može pomoći u omekšavanju tanina mladih ili punijih vina. Ovi aeratori se mogu koristiti kada želite popiti svoje vino bez čekanja. Kako puštanje vina da diše izlaže više vazduhu, možete vidjeti i kako vino s vremenom lagano mijenja boju dok se oksidacija nastavlja. Ako ste čak bili pomalo zbunjeni svim čašama za vino različitih oblika, budite uvjereni da nisu samo za izložbu.

Kada piti?

Tip čaše koju odaberete uticat će na okus vina ili barem na vaš doživljaj tih okusa. Budući da su okusi zapravo uglavnom mirisi, stil čaše može pomoći koncentraciji aroma i na taj način poboljšati doživljaj. Dakle, te velike, široke čaše bolje rade povećavajući površinu vina i dajući aromatskim molekulama veću šansu da se rasprše u vazduhu (i u nosu dok pijete). Bijelim vinima obično je potrebno manje prostora za oslobađanje arome, zbog čega su čaše za bijelo vino manje i uže. Uže čaše takođe pomažu u smanjenju oksidacije, održavajući vino bistrijim ili svjetlijim, svojstvo koje je često poželjno u jasnoj bijeloj boji.

Njuškanje (mirisanje), probanje (srkanje) i mućkanje vina vašeg prijatelja takođe pomaže da se molekule arome uvuku u retronazalni prolaz koji povezuje vaš nos i grlo, tako da možete dobiti potpunu aromu (‘mirisanje okusom-probanjem’) vina.

Wine Tasting Basics: Why Slurp a Wine? / https://www.youtube.com/watch?v=HqhPPcWKoQg

I na kraju, je li istina da crveno treba poslužiti toplo, a bijelo ohlađeno? Općenito da, ali lako je pretjerivati s obzirom na temperaturne razlike. Temperatura je mjera brzine kretanja molekula. Kad se brže kreću, više molekula arome može brže doći u vaš nos. Dakle, topla crvena boja mogu biti malo nadmoćnija, a bijela koja su previše hladna mogu izgledati bez okusa. Dobar savjet je da crvena vina rahladite 15 minuta prije posluživanja, a bijela izvadite iz frižidera 15 minuta prije nego što budete spremni za točenje.

Ali zaista, sve se svodi na ono što volite. Ako volite svoja vina sa tijelom, topla, rashlađena ili puna taloga, onda je to odlično. Samo pazite da pijete umjereno i odvojite trenutak da uživate u tom ukusnom zalogaju hemije.

Izvor: https://www.science.org.au/ . Naslov orginala: The chemistry of wine: Part 4 Drinking. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati i: https://ovinu.info/pribor-za-pijenje-vina/ i https://ovinu.info/je-li-u-redu-piti-kada/