Uspon današnje vinske kulture. Maja 2020 ispod jednog sjevernoitalijanskog vinograda pronađeni su ostaci prekrasnog rimskog mozaičkog poda. To je izazvalo veliko uzbuđenje i bio je svjež podsjetnik na ogroman uticaj starih Rimljana na našu vinsku kulturu. Rimski vojnici koji su marširali na sjever da osvoje Galiju, kako se tada zvala Francuska. U druge dijelove Evrope nosili su velike amfore vina zajedno sa svojim mačevima i štitovima. Kada su bitke dobijene, vojnici su plaćeni zemljom, zamijenili su tada mačeve za plugove i zasadili vinovu lozu.
Tehnički gledano
Međutim, nisu Rimljani samo spravljali vino. Takođe su bili veoma upućeni u tipove tla, sadnju, orezivanje i postavljanje naslona, često njegujući vinovu lozu na drveću. Njihovo znanje nije se završilo samo u vinogradu. Vina su bistrili golubljim jajima i čuvali bolje berbe. Rimljane su čak, moglo bi reći njegovali priču o vinu. Danas pratimo mnoge njihove korake. Mnoge vinarije se odlučuju da se vrate fermentaciji u amforama, što je bila standardna praksa u Rimskom carstvu.
U sjevernoj Roni (Rhône) vinari oživljavaju uništene vinograde koji su bili hvaljeni prije dva milenijuma, a zatim zapušteni nakon raspada Rimskog carstva, a njihova lokacija je na kraju zaboravljena.
Slično, vinogradima na padinama Vezuva koji su zatrpani prilikom erupcije vulkana i ovi doživljavaju novi život. Vođeni djelomično pisanjem Plinija Starijeg (Pliny the Elder) i arheologa, vinogradari su povratili parcele i koriste bogato vulkansko tlo. I dok William Younger u svojoj knjizi Bogovi, ljudi i vino iz 1966. smatra da je “smiješno” kada pisci iz 1. vijeka Columella i Plinije Stariji opisuju sadnju, đubrenje i kalemljenje prema mjesečevim fazama, zar to ne zvuči kao biodinamika.
Kulturni kontekst – Uspon današnje vinske kulture
Najviše od svega, naš moderni stav prema vinu sličan je onom koji su imali stari Rimljani. Oni su to vidjeli kao univerzalno pravo, a ne kao prerogativ elite. Za njih je vino bilo zadovoljstvo, opuštanje i ritual. Rimski pjesnik Horacije ja zapisao: „da okončam životnu tamu i nevolje sočnim vinom“. Taj savjet je dobar i sada kao i tada. A možda ni vino, ako je u pitanju, nije toliko drugačije.
Naslov orginala: The Fall of Rome Led to the Rise of Today’s Wine Culture (Pad Rima doveo je do uspona današnje vinske kulture). Izvor: https://www.winemag.com/. Tekst: Nina Caplan. Objavljeno: 24.08.2021. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI:
- https://ovinu.info/proizvodnja-vina-prije-2-000-godina/
- https://ovinu.info/drevne-sorte-grozdja-2/
- https://ovinu.info/istorija-bacchanalia/
- https://ovinu.info/vinograd-barberini/
9. Odgovor iz prethodnog posta: Netačno. Englesko spajanje na jezičak nije jedini način kalemljenja vinove loze. Tako imamo: A. Kalemljenje na zrelo (podloga i plemka iste debljine). 1. Kalemljenje u procjep, 2. Englesko spajanje na jezičak i 3. Kalemljenje na spavajući pupoljak. B. Kalemljenje na zrelo (podloga deblja od plemke): 1. Kalemljenje u poluprocjep i 2. Kalemljenje pod koru. C. Kalemljenje na zeleno (podloga i plemka iste debljine): 1. Prosto spajanje, 2. Kalemljenje u procjep i 3. Kalemljenje na budni pupoljak
10. U ovom postu: Tačno ili Netačno. Za proizvodnju bijelog vina koriste se samo sorte zelenožutih bobica (bijele sorte).
