Vina Novog Svijeta. Vinski svijet je podijeljen na dva područja: Stari svijet i Novi svijet. Da, ova imena nisu savršena i potiču iz vremena u istoriji kada je Evropa bila viđena kao centar svijeta, pa su Evropljani zemlje koje su ”posjetili” krstili kao „novi svet“. Sa dobrom proizvodnjom grožđa u Evropi i dijelovima Azije, vinogradi uspostavljeni u Americi, Africi i Okeaniji postali su poznati kao Novi Svijet.
Evropske sorte gajene u Novom svijetu – Vina Novog Svijeta
Za razliku od Evrope, postoji vrlo malo autohtonih sorti koje se nalaze u zemljama koje su klasifikovane kao Novi svijet. A budući da su ljudi vjekovima birali sorte grožđa na osnovu njihovih prinosa, karakteristika i pogodnosti za određenu klimu, kolonijalisti su sa sobom ponijeli mnoge evropske sorte dok su preuzimali zemlje.
Danas su neke od ovih sorti poznatije po stvaranju odličnih vina u svojim domovinama od svojih originalnih kopija. Uzmite Malbec, na primjer. U Argentini je pronašao mjesto gdje se ističe, dok vina iz njegovog evropskog doma u Cahorsu nisu toliko poznata. Dok gledamo zemlje navedene u ovom članku, takođe ćemo razgovarati o sortama grožđa koje ih nazivaju svojim domom.
1.Vina iz Sjedinjenih Američkih Država
Vinarstvo u SAD ima zanimljivu istoriju. Države su dom autohtonih sorti, ali evropski doseljenici su i dalje pokušavali da zasade svoje sorte koje nisu dobro podnosile temperature istočne obale ili prisustvo filoksere u tlu. Insekt bi polako ubijao evropsku Vitis vinifera, dok je lokalna Vitis labrusca bila otporna na filokseru.
Zabrana iz 1920-ih takođe nije pomogla trgovini vinom u SAD-u. Tek 1960-ih, kada su se pojavile pionirske ličnosti poput Robert Mondavi-ja, američko vinogradarstvo je zaista procvijetalo. Evropske sorte su konačno uspjele opstati i tamo zahvaljujući kalemljenju loze na američke podloge. Zato se danas mogu naći američka vina od sorti Cabernet Sauvignon, Merlot i Zinfandel (ili Primitivo kako ga zovu u rodnoj Italiji).
1.1.Kalifornija
90% vina proizvedenog u Sjedinjenim Državama dolazi iz Kalifornije, a Sonoma Valley i Napa Valley čine dvije velike regije. U dolini Sonoma možete pronaći Chardonnay i Sauvignon Blanc za bijela vina i Pinot Noir, a zatim Merlot, Cabernet Sauvignon i Zinfandel. Domaine Marcassin ovdje stvara prekrasna vina Chardonnay i Pinot Noir.
Napa Valley je sjajno mjesto za uzgoj Bordeaux sorti, posebno Cabernet Sauvignon. Vinari za čuvanje vina biraju između francuskog ili američkog hrasta. Američki hrast daje vinu aromu kokosa. Neki od najboljih proizvođača u ovoj oblasti su kultni Screaming Eagle, Grown Bryant Winery, Spottswoode, Abreu i vina Robert-a Mondavi-ja ne zaboravljajući Opus One (zamisao Rothschild i Mondavi).
1.2.Oregon
Vinova loza u Oregonu raste na 45. paraleli baš kao i ona u regionima Bordeaux i Northern Rhône (Sjeverna Rona). Region od 10.000 ha, odgovara veličinom kao region Beaujolais, a ovdje ćete pronaći najbolji Pinot Noir u SAD-u. Kada je riječ o bijelim vinima, Pinot Gris se jako voli na ovom dijelu pacifičkog sjeverozapada. Kad smo kod toga, vrijedi pogledati vina Riesling proizvedena u državi Washington!
2.Vina iz Čilea -Vina Novog Svijeta
Dok kolonijalisti u SAD nisu uspjeli uspješno uvesti Vitis vinifera sorte, konkvistadori su uspjeli. Čile je i danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koje se bave proizvodnjom vina koja nije zahvaćena filokserom. Vinova loza se obično nalazi oko centra zemlje između Santiaga na sjeveru i regije Maule na jugu. Cabernet Sauvignon ovdje daje odlične rezultate i čini trećinu svih zasađenih čokota u zemlji. Ali je sorta Carmenère ona što se zaista ističe u Čileu. Ova Bordeaux sorta blista u svom usvojenom domu. Ostale sorte koje se mogu naći u Čileu su Merlot, Chardonnay i Sauvignon Blanc, Pinot Gris, pa čak i Gros Vert. Proizvođač na kojeg treba obratiti pažnju je Almaviva.
3.Vina iz Argentine
Vinova loza u ovoj ogromnoj zemlji nalazi se nasuprot svojih čileanskih kolega, odvojena Andima. Snijeg koji se topi sa njih je ono što vinovoj lozi osigurava vodu koja im je potrebna u ovoj sušnoj klimi gdje ljeti rijetko pada kiša. Malbec je glavna sorta u zemlji u kojoj raste uz sorte Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Carmenère, Merlot, pa čak i Tempranillo. Malbec daje dobro strukturirana vina sa visokim udjelom alkohola koja su izbalansirana značajnom kiselinom. Vodeće arome obično su crna ribizla i kupina, često džem ili kuvano. Sorte koje se koriste za proizvodnju bijelih vina uključuju Pédro Gimenez (ne treba ga brkati sa Pédro Ximenezom koji se koristi u proizvodnji šerija), kao i Chardonnay, Viognier, Chenin Blanc i Sauvignon Blanc.
4.Vina iz Južne Afrike
Iako vinarstvo ima dugu istoriju u ovoj zemlji, na njega je snažno uticao embargo uveden tokom godina aparthejda. Od sredine 1990-ih, vina iz ove zemlje su povratila svoju svjetsku slavu.
Većina južnoafričkih vina može se naći regionima Cape i Western Cape, posebno. Ovo područje prima značajne padavine, a grožđe ima dug period zrenja u ovoj umjerenoj klimi. 55% proizvodnje u zemlji je bijelo vino, uglavnom se proizvodi od sorte Steen, lokalnog imena za Chenin Blanc. Slatka vina poput Klein Constantia mogu se proizvoditi od sorti Muscat à Petit Grains ili Muscat d’Alexandrie. Sada im se pridružuju male količine sorti Sauvignon Blanc, Riesling i Chardonnay.
Stellenbosch je poznat po svojim odličnim crvenim bojama vina. Ovdje vlada sorta Cabernet Sauvignon, gdje joj se pridružuju Shiraz i Pinotage (lokalno stvoreni hibrid Pinot Noir x Cinsault).
5.Vina iz Australije – Vina Novog Svijeta
Australija je ogromna zemlja sa nekoliko vinskih regija. Ovdje se prva evropska loza nije susrela sa istim problemima kao u Sjevernoj Americi. Nakon što su preživjeli putovanje na drugi kraj svijeta, sorte su pustile svoje korijene i od tada se šire. Većina loza može se naći na jugu kontinenta u mjestima kao što su New South Wales, Victoria i Tasmania.
5.1.Južna Australija
50% australijske proizvodnje vina može se naći u ovoj regiji koja nikada nije bila žrtva filoksere. Neka od najljepših vina dolaze iz regiona Barossa Valley, Eden Valley i McLaren Valley. Shiraz je glavna sorta u regionu McLaren Valley koji ima klimu koja je vrlo slična onoj na Mediteranu.
5.2.Zapadna Australija
Samo 3% vina iz zemalja dolazi sa zapada zemlje, ali čovječe, da li to stvara ime za sebe. Margret River proizvodi super Cabernet Sauvignon koji se često miješa sa sortom Merlot. Region se često poredi sa regionom Bordeaux (posebno kada je topla godina u francuskom regionu). Kada je riječ o bijelom vinu, Semillon i Sauvignon Blanc zamijenili su Chardonnay koji se nalazi drugdje u zemlji i nastavljaju da daju vina slična onima koja se proizvode u regionu Graves (Francuska).
6.Vina sa Novog Zelanda
Vinova loza na Novom Zelandu raste i na Sjevernim i Južnim ostrvima. Vinogradarstvo je ovdje stiglo u 19. vijeku, ali je filoksera zahvatila zemlju. Zato je američka loza bila draža od evropskih sorti. U 20. vijeku je tamo bilo više poteškoća za vinogradarstvo, a poljoprivredna kriza 1970-ih rezultirala je restrukturiranjem.
6.1.Južno ostrvo (South Island)
Marlborough je vodeća regija na Novom Zelandu i proizvodi više od polovine grožđa. Smješten na sjeveru Južnog ostrva, to je raj za sortu Sauvignon Blanc koja voli hladnu klimu. Central Otago je još jedna regija na ostrvu i ima velike temperaturne razlike, sa hladnim zimama i toplim ljetima. Ovdje je Pinot Noir pronašao svoj dom na južnoj hemisferi.
6.2.Sjeverno ostrvo (North Island)
Hawke's Bay je najtoplija i najsunčanija regija u zemlji, ali je na drugom mjestu po broju čokota koji se uzgajaju. Ogromne razlike u terroir-u su jedan od razloga zašto ljude privlače vina ovog ostrva, kao i prekrasne mješavine sorte Shiraz i Bordeaux mješavine (uglavnom proizvedena od sorti Merlot i Cabernet Sauvignon).
Naslov orginala: New World Wine. Izvor: https://www.idealwine.info/. Tekst: iDealwine. Objavljeno: 22.09.2023. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
Preporuka za pročitati:
- https://ovinu.info/novi-svijet-sta-sada-znaci-u-domenu-vinu/
- https://ovinu.info/stari-i-novi-svijet-da-li-je-podjela-vina-zastarjela/
- https://ovinu.info/razlike-izmedju-vina-stari-i-novi-svijet/
Život: “Medio tutissimus ibis.” U sredini je najbolje. Ovidije
