Može li biodinamičko vinogradarstvo spasiti planetu? Zvuči pomalo znanstveno teško, to možemo priznati. Ali više od tehničkog žargona za označavanje prirodnih vina novog talasa, biodinamika se odnosi na filozofiju koja datira iz devetnaestog vijeka. Pristup poljoprivredi koji usklađuje eterične misterije kosmosa sa organskim materijalom zemlje i njenim proizvodima. Neki tome posvete svoje živote. Drugi osuđuju metodu, upoređujući je sa praksom koja se graniči sa okultnim. U svakom slučaju, vidimo sve više o tome, pa je vrijedno razumjeti što znači biodinamička oznaka za vino u vašoj čaši.
Šta je to “biodinamika” i Može li biodinamičko vinogradarstvo spasiti planetu?
Da bismo razumjeli biodinamiku, možemo početi sa poznatijim konceptom: organskim kretanjem. Kao reakcija na velike industrijske metode, organska poljoprivreda zabranjuje upotrebu hemijskih pesticida i herbicida. Za neke je povećana briga za život naše zemlje i vlastito zdravlje dovela do većeg interesovanja za porijeklo onoga što konzumiramo-trošimo.
Nedjeljno jutro provodimo provlačeći se kroz senzorni karneval farmerske pijace zaboravljajući škripave prolaze Lidla za one koji imaju sreće da ga imaju u blizini. Ovaj ekološki osviješten način kupovine fokusiran na proizvođače ušao je i u svijet vina. Organska vina se proizvode bez upotrebe hemikalija u vinogradu, kao što su herbicidi za uništavanje korova, hemijska đubriva za zemljište ili insekticidi za odbijanje destruktivnih buba.
Biodinamičke metode podižu stvari na drugi nivo, od praktične brige o izbjegavanju vještačkih aditiva do holističke vrste poljoprivrede. Ovaj pristup vidi farmu ili vinograd i okolno zemljište kao cijeli živi eko-sistem koji treba održavati u ravnoteži. U svijetu vinogradarstva to znači uzimanje u obzir pitanja biodiverziteta, regeneracije, odgovornosti i vitalnosti u vinogradu i šire. Radi se o gledanju šire slike.
Šta biodinamika znači za vinograd?
Zaintrigiran spominjanjem lunarnog kalendara, violinama u vinogradu i nevjerovatnim savjetom jednog vinara da ‘nikada ne otvaram svoje vino u oluji’, bio sam znatiželjan da saznam što se zapravo događa u tretiranju svetog tla biodinamičkog vinograda.
Koliko mogu reći, biodinamički pokret je doživio malo promjene, barem kada je riječ o njegovoj službenoj etiketi. Na žalost, za moju potragu za čudnim i divnim, nije bilo spominjanja mjeseca, kosmosa ili misterioznih ponoćnih rituala (a možda sam čak i izmislio ovaj posljednji). Umjesto toga, veliki dio naglaska je zapravo na životu u tlu, regenerativnoj poljoprivredi i sekvestraciji ugljenika. Proučio sam specifične kriterije koje je detaljno opisao Demeter, glavno tijelo zaduženo za certifikovanje proizvođača u biodinamici. Moja nada za jednostavnu listu polja za potvrdu bila je naivna, a opsežna tabela zapanjujućih hemijskih ograničenja i vinogradarskih metoda bila je malo izvan mojih shvatanja. Pitanje je, međutim, izgledalo jednostavno – šta biodinamički vinogradar radi u svom vinogradu koji je toliko različit? – pa sam nastavio i pronašao tri ključne metode centralne za biodinamički vinograd.
Ključne metode za biodinamički vinograd
1. Pripreme. Kompost obogaćen ljekovitim biljem poput stolisnika, kamilice, maslačka i valerijane (između ostalog) koristi se za obogaćivanje života tla. Čini se da prirodni aditivi jačaju kompost, povećavajući njegovu sposobnost vraćanja u zemlju. Drugi preparat koji se koristi zove se Horn Silica, koji uključuje pakovanje fino mlevenog kvarca u kravlji rog i povezan je sa prenošenjem nadzemne energije u tlo (u redu, tako da se dešavaju neke čudne i divne stvari). Slično tome, stajnjak iz rogova je zakopan u vinogradu zbog svojih takozvanih svojstava ‘prizemljenja’ (što bi moglo biti više ‘prizemljenosti’ od loze koja već raste… zemlja je pomalo izgubljena za mene).
2. Fizičke metode. Ljudski napori su uvijek prioritet u odnosu na tehnološka i hemijska rješenja. Na ovaj način, zanat je u harmoniji sa okolinom, pomažući da se podstakne direktnija interakcija između čovečanstva i prirode.
3. Raznolikost-biodiverzitet. U biodinamičkom vinogradu podstiču se sve vrste organskog života. Biodiverzitet je dobar za zdravlje i otpornost biljaka, a vinova loza nije izuzetak. Životinjama je ponekad dozvoljeno da pasu i na tlu, što je fizički proces koji obogaćuje tlo.
Naravno, vinogradari imaju različita mišljenja o tome šta je najbolje za njihovu lozu. Neki će ići mnogo dalje u svojim metodama, prateći ciklične ritmove zemlje i kosmosa kao dio njihove pripreme. Čini se da se ova vrsta metode ne spominje u službenim smjernicama (opet se misli na Demeter), ali bismo li onda očekivali da bude? Pristupi koji se oslanjaju na ideje energije i rituala imaju svoje korijene u sistemima vjerovanja. Sistemima koji datiraju hiljadama godina unazad, koji su daleko prethodili sistemima certifikacije. Važnost ovakvih metoda nedvojbeno leži ne toliko u njihovoj efikasnosti koliko u njihovom kulturnom značaju. Ljudi koji su im posvećeni i tradicije koje održavaju.
Šta biodinamika znači za vinogradara?
Poput Michelangelo koji ‘otkriva’ svoje skulpture od kamena koje ga okružuje, biodinamički vinar ‘ne pravi vino, oni ga prate’. Neke od ideja koje se stalno pojavljuju uključuju zajednicu, tradiciju, iscjeljenje planete i takozvani “duh mjesta”, uvijek imajući na umu opšti cilj postizanja svojevrsne prirodne harmonije.
Sve ovo zvuči vrlo poetično, a možda i pomalo nejasno, ali kada se spustimo na suštinu toga, pretvaranje u biodinamiku je teško podvajanje. Potrebne su najmanje tri godine da se dobije certifikat, i to ako je imanje već certifikovano kao organsko (proces koji traje najmanje dvije godine). Postoji radna snaga uključena u proizvodnju vina bez pomoći mašina ili hemikalija. Postoji finansijski trošak tranzicije i održavanja visokih standarda nakon toga.
Postoji mentalni naboj koji dolazi sa rizicima. Šta ako padne prinos, šta ako se loza ne prilagodi dobro, šta ako su biodinamičke metode prezahtjevne? Postoje čak i vinogradari koji potpuno odbacuju pritiske konverzije. Armand Heitz, vinogradar iz regiona Burgundy sa jakim uvjerenjima o radu sa prirodom, ne traži etikete za svoje vino. On tvrdi da administrativni certifikat odvraća pažnju vinara od njihove zemlje i njihovog poziva (1).
Biodinamičke konverzije
Ipak, sve više vinogradara preuzima izazov biodinamičke konverzije. Budući da je uzgoj loze-proizvodnja grožđa i vina uvijek bila više od posla. Opravdano je da su mnogi vinogradari pronašli biodinamiku kako bi svom zanatu udahnuli novi život i smisao. U regionu Bordeaux, regiji u kojoj je „prirodnijim” metodama proizvodnje vina trebalo više vremena da nađu naklonost. Neki vinogradari su objasnili kako je biodinamika predstavljala više slobode u njihovom radu, a ne više ograničenja.
Alain Moueix iz Château Fonroque i Château Mazeyres je izrazio kako „biodinamika omogućava da se proizvede više jedinstvenih vina koja bolje govore o mjestu, berbi, vinaru“(2). Zanimljivo je da biodinamičko vino više nema reputaciju hipija koji grle drveće kao što je nekada imala, sa klasičnim imanjima kao što su Châteaux Latour, Pontet-Canet i Climens koji vide prednosti u prihvatanju alternativnih metoda. Možda bi samo pravi cinik, i neko neupućen u ogromne napore koji su potrebni, vidio biodinamiku kao marketinški trik koji se povlađuje najnovijim trendovima u vinskim barovima.
Šta biodinamika znači za životnu sredinu?
Biodinamika je očigledno inspirisala proizvođače vina da traže vezu sa Zemljom, ali šta njihove metode zapravo rade za planetu? Kao što sam ranije spomenuo, regenerativne prakse i sekvestracija ugljenika sada se naglašavaju kao središnji elementi pokreta. Sve u svemu, ovdje se radi o prirodnoj snazi tla i njegovom ogromnom potencijalu da nam pomogne da izađemo iz klimatske krize…ako se prema njemu ponašamo kako treba.
Kada je zdravo i napreduje, tlo može zadržati ogromne količine ugljenika. A još uzbudljivija je činjenica da tlo preko biljaka može čak ukloniti i pohraniti ugljen dioksid koji se nalazio u atmosferi (to znači sekvestracija ugljenika). Ovo je nedvojbeno jedan od najpoželjnijih saznanja u suočavanju sa klimatskom krizom. To pokazuje da je šteta uzrokovana prekomjernim emisijama ugljenika, zapravo, reverzibilna.
Može li biodinamičko vinogradarstvo spasiti planetu? – Održavanje vinograda
Upravljanjem vinogradom ili cijelim vinskim posjedom biodinamičkim metodama (uključujući dodatne pripreme, smanjenje oranja i uklanjanje hemikalija) omogućava se regeneracija i rast humusnog sloja tla. Budući da su velike količine CO2 vezane u ovom sloju humusa, to može biti dobro samo za zdrav ciklus ugljenika i postepeno uklanjanje ugljenika koji trenutno uzrokuje zagrijavanje planete. Kako našu pažnju sve više skreće na snagu tla, čini se da ove vinogradarske metode imaju stvaran i pozitivan uticaj na održivost.
Naravno, postavljaju se pitanja o obimu ovog uticaja. Biće potrebna prilično velika količina humusa da bi se smanjili toksični efekti emisije ugljenika. Malo je vjerojatno da će to biti moguće samo kroz promjene u vinogradarstvu. Osim toga, moglo bi se tvrditi da bi akcija bila održiva, ona mora biti dostupna, a potencijalno štetni troškovi i rizici povezani sa biodinamičkom konverzijom ukazuju da jednostavno nije moguće da svaki proizvođač vina promijeni svoje metode. Međutim, čini se da je sve u svemu ovo više nego mali korak u pravom smjeru. Podizanje svijesti o fundamentalnoj važnosti ishrane tla i njeno stavljanje u srce poljoprivrednih praksi (gdje je to moguće) veliki je dio trenutne klimatske nauke i razmišljanja. Nijedna osoba ne može riješiti ovako veliki problem, a budimo iskreni, od nečega moramo početi.
Šta biodinamika znači za vino u vašoj čaši?
Međutim, najvažnije pitanje za poznavaoce vina glasi: da li je biodinamičko vino dobro? Je li bolje od konvencionalnog vina? Dobro je zakopati kvarc u kravlji rog da bi ga iskopali nekoliko mjeseci kasnije, ali kakve veze išta od ovoga ima sa pićem koje je na kraju sipano u vašu čašu? Istina je da je, dugo vremena, svako vino koje je proizvedeno po „nekonvencionalnim” metodama držano na dohvat ruke (ili mnogo dalje) od strane velikog dijela svijeta finog vina. Nije imalo najbolju reputaciju.
Sada, međutim, možemo sa sigurnošću reći da kvalitet biodinamičkog vina, sam po sebi, ne treba dovoditi u pitanje. Od poznatih imanja sa uspostavljenim statusom do skrivenih dragulja i njihove zanatske proizvodnje vina, nalazimo da se biodinamičke metode koriste na svim nivoima. Nema sumnje da se ovi proizvođači lako mogu mjeriti sa konvencionalnim vinarima. Ipak, jesu li biodinamička vina bolja?
Može li biodinamičko vinogradarstvo spasiti planetu?
Pa, neki bi tvrdili da zavisi od toga kada probamo vino. Budući da se određena biodinamička vina proizvode procesima u skladu sa lunarnim ciklusom, na primjer, pojavit će se suptilne razlike u karakteristikama. Na dan korijena (dan kada je mjesec u zemljanim znakovima), biodinamičko vino sa mineralnim profilom bi moglo biti ugodnije (3). Ako vam je to malo nategnuto (ovdje nema prosuđivanja), postoje i neke studije koje pokazuju da organska i biodinamički proizvedena vina obično dobijaju više ocjene od kritičara (4).
Žiri ne zna da li je gotovo vino ukusnije od konvencionalno proizvedenih cuvéa, ali u najmanju ruku možemo reći da je vino proizvedno sa najvećom pažnjom za vinograd i okolinu. Biodinamičko vino nužno dolazi od vinogradara koji je uložio vrijeme, energiju i puno razmišljanja u svoje metode i ono šta one znače. Bilo da se radi o ekološkim pitanjima ili kosmičkim energijama koje vas zanimaju, mnogo se ulaže u proizvodnju biodinamičkog vina. Karakteristika koja se ističu u današnjem kontekstu globalizovane masovne proizvodnje.
Zaključak…
Biodinamičko vino je posljednjih godina steklo mnogo legitimiteta. To je i dalje manjinska praksa u poljoprivredi u cjelini, a svakako i u proizvodnji vina. Način na koji se bavi najnovija nauka o klimi trebao bi nas natjerati da sjednemo i slušamo.
Takođe, moguće je da biodinamika ne mora biti podržana naukom da bi nešto vrijedila. Ako zvučim iole skeptično u pogledu metoda i uvjerenja biodinamičkih vinogradara-vinara, govorim kao znatiželjan potrošač. Kao ljudsko biće, razumijem našu bezvremensku sklonost ritualima i želju da svoje izbore i prakse prožimamo smislom. Svakako nam je važno da znamo da, ako je moguće, vina koja biramo da dijelimo i u kojima uživamo potiču iz mesta dubokog razmišljanja i istinske strasti.
Jedan vinar koji mijenja svoj odnos sa svojim vinogradom neće spasiti svijet. Ništa od toga nije narušavanje konvencionalnog vinarstva. Ono ostaje izvor mnogih (vrlo mnogo) favorita – ali biodinamika ne bi trebala ostati misterija za ljubitelje vina. Ovakav pristup vinogradu je još jedan prozor kroz koji možemo razumjeti bogat svijet vina, njegovo porijeklo, njegov budući smjer i ljude koji su posvetili svoje živote njegovom stvaranju.
Kompletan izbor biodinamičkih vina naći ćete ovdje, ako ste zainteresovani…
[1] https://www.huffingtonpost.fr/entry/je-suis-vigneron-et-voici-pourquoi-je-ne-souhaite-pas-produire-en-bio-blog_fr_616ee0dce4b005b245c2cac5
[2] https://daily.sevenfifty.com/the-challenges-of-going-organic-and-biodynamic-in-bordeaux/
[3] https://paresbalta.com/en/the-moon-and-the-tasting-of-biodynamic-wines/
[4] https://www.thedrinksbusiness.com/2021/03/study-of-200000-wine-scores-shows-organic-wines-taste-better/
Izvor: https://www.idealwine.info/ . Naslov orginala: Can biodynamic wine save the planet?
Objavljeno: 20.01.2022. by Rebecca Wood. Prevod i priprema članka: Dragutin Mijatović
POGLEDATI i: https://ovinu.info/ekolosko-biodinamicko-i-prirodno-vinogradarstvo/ – https://ovinu.info/organsko-biodinamicko-i-odrzivo-vino/ – https://ovinu.info/etos-iznad-organskog/ – https://ovinu.info/bioenergetsko-vinogradarstvo-i-vinarstvo/ – https://ovinu.info/regenerativno-vinogradarstvo-ili-revolucionarna-poljoprivredna-filozofija/
Dobro je znati-ako niste znali? Termin „holizam“ skovao je Jan Christiaan Smuts, (1870-1950) u knjizi „Holizam i evolucija“ koja je objavljena u Londonu 1926. godine… Ovakav pogled je važan za nas jer zdrav čokot daje kvalitetno grožđe i vino, a rezultat je zdravog zemljišta i povoljnih spoljašnjih činilaca.
Više saznati iz knjige: Organska proizvodnja grožđa, autori: Branislava Sivčev, Mirjana Ruml, Ivan Sivčev, Zorica Ranković Vasić, (Izvor: https://www.tehnologijahrane.com/ .
