Tipovi i stilovi vina. Kada se suočite sa velikom vinskom kartom ili policom prepunom boca, svijet vina može izgledati izuzetno složen. Pomaže li da počnete sa osnovama – evo jednostavnog vodiča za tipove i stilove vina na koje ćete vjerovatno naići u bilo kojoj vinoteci ili restoranu.
Za početak, gotovo sva vina mogu se grupisati u jednu od tri tipa – mirna, jaka ili pjenušava.
1: Mirna vina – Tipovi i stilovi vina
Jednostavno rečeno, mirno vino je svako vino koje nije pjenušavo. Ovo je daleko najveća kategorija vina. Većina vina kojih se možete sjetiti su još uvijek vina, tako da ih moramo dodatno grupisati u stilove kako bismo ih bolje razumjeli.
Boja: Bijela, Crvena Ili Roze?
- Bijela vina se obično proizvode od bijelog grožđa. Većina ima blijedo limunastu boju, ali neke izgledaju dublje i zlaćanije. Primjeri vina od bijelih sorti grožđa: Chardonnay, Sauvignon Blanc, Riesling.
- Crvena vina moraju biti proizvedena od crnog grožđa. Svoju dublju crvenu boju i ‘tanine’ koji isušuju usta dobijaju od pokožice bobice grožđa, koja se drže u kontaktu sa sokom tokom fermentacije. Primjeri crvenih sorti grožđa od kojih se prozvode crvena vina: Malbec, Pinot Noir, Cabernet Sauvignon.
- Rose vina, većina takođe dobija boju od ‘dodira sa pokožicom’ crnih sorti grožđa, ali obično za mnogo kraće vremena nego za crvena vina, otuda i njihova blijedoružičasta boja. Rosé vina se obično najbolje serviraju kao bijela vina – ohlađena, u manjim čašama.
Tijelo vina – lagano, srednje ili puno?
‘Tijelo’ se odnosi na cjelokupni osjećaj vina – koliko ono puni usta.
- Lagana vina obično se osjećaju nježno i osvježavajuće kada se probaju. Daju odlične aperitive, ali ponekad ih mogu nadjačati jela snažnog okusa. Primjeri laganih vina: Italijanski Pinot Grigio, Vina iz regije Beaujolais u Francuskoj.
- Vina punog tijela obično imaju intenzivne okuse i više od prosječnog nivoa alkohola. Imaju tendenciju da oblože vaša usta i osjećaju se viskoznim kada se okuse i obično se mogu upariti uz bogata i ukusna jela. Primjeri vina punog tijela: Barikirani Chardonnay iz tople, sunčane klime poput Kalifornije, Crvena vina proizvedena od sorte grožđa Cabernet Sauvignon.
Slatkoća: suva, srednja ili slatka?
Slatkoća se odnosi na količinu šećera u vinu. Većina vina je suva. Neka vina imaju malo slatkoće kada se probaju – ona se često nazivaju srednjim. Slatka vina, koja se često nazivaju “desertnim vinima”, su vina u kojima je slatkoća dominantan okus. Ova vina se često dobro slažu sa slatkim desertima ili slanim sirevima. Primjeri slatkih vina: Sauternes iz Francuske, Tokaji iz Mađarske, Port (napomena – ovo je takođe jako vino).
Ostali ključni stilski pojmovi
- Aromatično, ovaj izraz se obično koristi za vino koje daje intenzivne arome cvijeća ili bilja. To može biti bijelo ili crveno, iako je većina aromatičnih vina bijela. Korištena sorta grožđa i način proizvodnje vina su ključni za određivanje koliko je vino ‘aromatično’. Primjeri aromatičnih sorti grožđa: Riesling, Gewürztraminer, Viognier.
- Barikirana vina, odnosi se na vino koje je proizvedeno u kontaktu sa hrastovinom, tradicionalnim dozrijevanjem u hrastovoj buradi/bačvi. Nakon nekog vremena, vino poprima arome prepečenog drveta – misli se na vanilu, tostirani hljeb i začin. Odležavanje u hrastovom buretu takođe može dati tijelo vinu. Primjeri vina odležalih u hrastovim buradima: Crianza, Reserva i Gran Reserva Rioja (Španija), Neki stilova vina Chardonnay, Većina vina proizvedena od sorte Cabernet Sauvignon.
2: Pjenušava vina
Pjenušava vina su gazirana jer imaju ugljen dioksid zarobljen u sebi. Ovaj ekstra sjaj savršen je za svečane prilike, a ova vina su odličan poklon i aperitiv. Obavezno poslužite pjenušava vina dobro ohlađena – to će vam pomoći da duže ostanu pjenušava nakon otvaranja. Postoji mnogo različitih pjenušavih vina za istraživanje. Svako od njih ima svoje posebne okuse, koji se određuju prema tome koje sorte grožđa se koriste i gdje se uzgajaju, kako se proizvodi vino i kako je odležalo. Primjeri pjenušavih vina: Cava (Španija), Prosecco (Italija) i naravno Šampanjac-Champagne (Francuska)
3: Jaka vina
Jako vino je vino u koje je dodat alkohol, u obliku neutralnog žestokog alkoholnog pića od grožđa. Obično imaju između 15-22% alkohola po zapremini. Jedan od najvažnijih istorijskih razloga za pojačavanje vina bio je njegovo jačanje („ojačati“ znači „jako“) kako bi duže ostalo svježe, prije nego što su antioksidansi i antibakterije bili dobro shvaćeni.
Postoji veliki broj različitih stilova jakih vina. Sva vina Porto su slatka, na primjer, dok je većina vina Sherry suva. Neka jaka vina imaju vrlo svjež i voćni okus, dok druga imaju intenzivne slane i orašaste okuse. Raznolikost stilova jakih vina je fascinantna i vrijedna istraživanja. Primjeri jakih vina: Port (Portugal), Sherry (Španija)
Naslov orginala: A guide to wine types and styles (Vodič tipovi i stilovi vina). Izvor: https://www.wsetglobal.com/. Tekst: WSET Global. Objavljeno: 25.07.2022. Prevod: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Courtlynov zakon. Strašno je ne biti više voljen kad se još uvijek voli, ali biti još uvijek voljen kad se više ne voli mnogo je gore.
