Čulo okusa – kako funkcioniše?

Čulo okusa. Gorka tableta, kiselo grožđe ili slatko nešto – opisi okusa vrlo često su povezani sa snažnim emocijama. Riječima izražavaju stanja intenzivnog zadovoljstva kao i nezadovoljstva. Ova snažna veza koja se povezuje sa osjećajima i nagonom ima veze sa našom evolucijom. Okus je bio osjećaj koji nam je pomogao u testiranju hrane koju smo konzumirali. To je, dakle, bilo pitanje preživljavanja. Gorak ili kiselkast okus nagovještavao je otrovne nejestive biljke ili trulu hranu bogatu proteinima. S druge strane, slatki i slani okusi često su znak hrane bogate hranjivim sastojcima.

Čulo okusa

Slatko, kiselo, slano, gorko – i umami. Pikantna (umami), prijatna jela koja imaju okus bujona izazivaju ugodne emocije kod većine ljudi. Oni su signal da je hrana bogata proteinima. Ovaj je okus prepoznat kao peti osnovni okus pored četiri poznatija okusa slatkog, kiselog, gorkog i slanog. Činjenicu da postoje senzorne ćelije posebno za ovaj peti okus otkrio je japanski istraživač oko 1910. godine, zbog čega se uobičajeni japanski izraz umami koristi za „slano“.

Continue reading “Čulo okusa – kako funkcioniše?”

Porodica sorti Muscat

Porodica sorti Muscat. Sorte muskatnog grožđa vrste Vitis vinifera, sorte bijelog, crvenog ili crnog grožđa sa mošusnim mirisom, gaje se u toploj klimi. Sorte su namijenjene proizvodnji vina ili grožđica ili stonog grožđa. Muskatne sorte grožđa uzgajaju se širom svijeta: Macedonia, Cyprus, Hungary, Romania, Croatia, Moldova, Bulgaria, Serbia, Israel, France, Germany, Portugal, Greece, Spain, Australia, South Africa, California, Oregon, Canada, Italy, Albania, Turkey, Slovenia, Mexico, Itd.

Porodica sorti Muscat.

Porodica sorti Muscat je možda najveća porodica sorti grožđa na svijetu, a ujedno i jedna od najpopularnijih. S obzirom da je u porodicu uključeno gotovo 200 sorti grožđa, najveća karakteristika ove porodice su njene regionalne nijanse i okusi. Zbog ovih osobina je svako grožđe porijeklom iz ove porodice popularna sorta vinove loze.

Continue reading “Porodica sorti Muscat”

Kurs poštovanja vina – 4. dio – pjenušava vina

Pjenušava vina. Skoro sva pjenušava vina započinju život kao mirna vina, a sjaj se dodaje naknadno. Ključni faktor je kako se dodaju mjehurići. Procesom fermentacije prirodno nastaje gas ugljen dioksid (CO2) – otpadni produkt kvasca koji koriste šećere. U još uvijek mirnom vinu dopušten je nestanak ovog gasa. U pjenušavim vinima zadržava se CO2, rastvarajući se u vinu koji se drži pod pritiskom.

Kad se oslobodi, CO2 izlazi na površinu. Metoda za proizvodnju vina punjenog CO2 varira od veoma dugotrajne i skupe šampanj (ili “tradicionalne”) prirodne metode, sekundarne fermentacije u bocama, do jeftine i jednostavne metode ubrizgavanja industrijskog CO2 u jeftino mirno vino.

Stanovnici Šampanje su opravdano ponosni na svoja vina i vjekovnu metodu korištenu u njihovom stvaranju. Legenda kaže da je metodu izumio monah i vinar po imenu Dom Pérignon, mada sada istraživanja pokazuju da je tu tehniku izumio Christopher Merret u Engleskoj, desetine godina prije. Sam šampanjac može dolaziti samo iz određenog područja
na sjeveroistoku Francuske, ali mnoga kvalitetna vina proizvode se drugdje koristeći “Méthode Champenoise” – mada taj izraz nije dopušten na etiketama, pa se umjesto toga često koristi “tradicionalna metoda”.

Kurs se sastoji od šest dijelova: 1.Šta je vino – osnove. 2.Bijelo vino. 3.Crveno vino. 4.Pjenušava, slatka i jaka vina. 5.Vino i hrana uparivanje i izbor. 6. Kupovina, posluživanje i čuvanje vina.

Naslov orginala: Six-part wine appreciation course (Kurs poštovanja vina u šest dijelova). Izvor: https://wine-pages.com/. Objavljeno 09.04.2020. by Tom Cannavan. Prevod: Dragutin Mijatović.