Gdje ne biste trebali gajati lozu. “Organika vas uči gdje treba, a gdje ne treba uzgajati vinovu lozu”, rekao je vrhunski vinski konsultant Alberto Antonini tokom ekskluzivnog, teškog intervjua za drinksbusiness (db).
Govoreći otvoreno i opširno prošle godine nakon lansiranja najnovije Antonini-jeve etikete – seta vina Barossa. Vino pod nazivom Alkina, opisao je kao “najautentičnije moguće”. On je dao i detaljan pregled koraka potrebnih za proizvodnju zdravog i kvalitetnog grožđa za fino i izražajno vino.
Vinogradarstvo bez sintetičkih inputa
Ključni aspekt ovog poduhvata za Antonini-ja je prelazak na vinogradarstvo bez sintetičkih inputa. Bilo da se radi o hemijskim đubrivima ili herbicidima i pesticidima. To ne može svako, rekao je italijanski vinar. U svojim ranim šezdesetim godinama on i sada, redovno radi kao konsultant za vinske kompanije širom svijeta. Napominje da je “tvrd” prema onim vinarijama za koje radi kao konsultant. Objasnio je da će im reći kada su spremne da naprave korak ka organskim metodama proizvodnje grožđa. One koji nemaju odgovarajuću “infrastrukturu i opremu”, koja se odnosi na režime uzgoja vinove loze i alate za upravljanje zemljištem, savjetujem protiv toga.
Uopšteno, rekao je da neka područja nisu pogodna za upravljanje bez sintetičkih inputa, te da se ne smiju koristiti za vinogradarstvo, komentarišući da „Organika vas uči gdje treba, a gdje ne treba uzgajati vinovu lozu”.
Nastavljajući, rekao je: „Jedna od glavnih katastrofa industrijske poljoprivrede je obećanje da možete raditi sve, svuda, koristeći sve proizvode koji se prodaju, a onda to počnete da forsirate – i možda ćete proizvesti rod, ali nakon 20. godine, ti si mrtav, a vinograd je mrtav.”
Govoreći o lokaciji vinograda rekao je „Glavni problem za organske vinogradare je plamenjača”. Vi pokušavate da budete održivi, zaista se borite, ako je to tako onda biste vjerovatno trebali biti negdje drugdje.” Drugim riječima, ako ne možete biti organski tamo gdje se nalazite, onda to mjesto nije pravo za proizvodnju grožđa i trebali biste preći na drugu namjenu zemljišta, smatra Antonini.
Gdje ne biste trebali gajati lozu
Takođe je upozorio na izazove prelaska sa konvencionalnih poljoprivrednih praksi na organske. On opisuje biljku „poput heroinskog ovisnika – kada je prestanete hraniti sintetičkim inputima, imate problem”. Iznio je “principe za regeneraciju” vinogradskog tla, za koje je rekao da su “vrlo jednostavni”. Ključ je u “garantovanju dobre poroznosti”, što je opisao kao “suprotno od zbijanja, što se dobija sa konvencionalnom poljoprivrednjom”.
Zašto je vraćanje dobrog nivoa poroznosti tlu toliko važno? Činjenica je da to dozvoljava vodi da ode duboko u zemlju, gdje se može skladištiti-čuvati. To istovremeno omogućava prodiranje kiseonika i organske materije, što će hraniti mikrobe u tlu. „Mikrobima je potrebna voda za piće, kiseonik za disanje i hrana za rast“, rekao je Antonini.
Zauzvrat, ovi mikrobi „dopuštaju vrlo finom korijenu vinove loze da apsorbuje minerale iz tla, što znači da će tlo imati mnogo veću plodnost. Dakle, radije ne podvrgavajući se preovlađujućem načinu razmišljanja o dodavanju nutrijenata zemljištu. Antonini je rekao da bi se farmeri trebali zapitati „šta već imam u tlu i kako to mogu izvući“. On ističe da „kompaktno tlo sa površnskim korjenjem ima samo 1/3 plodnosti (u poređenju sa poroznim zemljištem sa ekstenzivnim korjenovim sistemom).“
Dodao je: „Površina, površinsko korjenje (u zbijenom tlu) ne radi dobro i loše se hrani. Gornji sloj je poput Big Mac-a, dok je duboko u njemu gurmanska hrana”. Čokoti sa površinskim korjenjem “takođe su više pogođeni sušom, tako da na kraju dođete u vrlo lošu situaciju. Navodnjavanje kap po kap i vještačko đubrenje, to je užasno, a suprotno od onoga što biste trebali razvijati”, rekao je.
Osnovni principi plodnosti
Nažalost, Antonini se prisjetio da se poljoprivrednici ni danas ne uče o “osnovnim principima plodnosti”. Dodajući da je i sam “Studirao u Firenci, Bordeaux-u i Kaliforniji i uvijek su mi pokazivali velike Excel tabele koje pokazuju koliko bih đubriva trebao dodati. Ovo je i dalje isto, bavim se mladim uzgajivačima, a njihovi umovi su uništeni.”
Za Antonini-ja, najbolji primjer produktivnog ekosistema prirodno postoji u šumi. Šuma je dobar primjer “daje vrlo dobar rod svake godine, nikada se ne đubri i živi vječno”. Što se tiče vinograda, kojim se naravno intenzivnije gazduje, rekao je da je od vitalnog značaja, svake godine poništiti štetu na tlu koju nanose traktori i druge mašine. To se radi prozračivanjem zemljišta svake godine nakon berbe grožđa.
To uključuje „razbijanje“ tla, a zatim sjetvu postrnog usjeva kako bi se povećala količina biomase u tlu. Prije nego, dodavanja organskog đubriva iz odležanog goveđeg stajnjaka (ako je potrebno) „koji mora biti dobro fermentisan“. Takav pristup takođe podstiče vinovu lozu da se duboko ukorijeni u podzemlju, „postavljajući korijenje u raspadnuto tlo matične stijene“.
Regenerativno vinogradarstvo
Konačno, kao što je ranije rekao za db, postoji pristup upravljanju vinogradima koji daje zdravije grožđe, ne zahtijeva sertifikaciju i može pomoći u spašavanju planete. Nazvano ‘regenerativno vinogradarstvo’, može se praktikovati u bilo kojem režimu uzgoja kako bi se poboljšao život mikroba ispod površine. Zdrav korijen što je ključno, uhvatio je ugljenik u dovoljno velikim količinama kako bi se nadoknadile emisije iz drugih aktivnosti. Aktivnosti koje troše ovaj vrijedan element i oslobodile ga kao ‘gas staklene bašte’: CO2.
Naslov orginala: Organics teaches you where you shouldn’t grow grapes (Organika vas uči gdje ne biste trebali uzgajati grožđe). Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/. Objavljeno: 10.01.2022. by Patrick Schmitt. Pripremio: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I:
- https://ovinu.info/moze-li-biodinamicko-vinogradarstvo-spasiti-planetu/
- https://ovinu.info/organsko-biodinamicko-i-odrzivo-vino/
- https://ovinu.info/etos-iznad-organskog/
- https://ovinu.info/da-li-je-prirodno-vino-organsko/
- https://ovinu.info/ekolosko-biodinamicko-i-prirodno-vinogradarstvo/ –
- https://ovinu.info/bioenergetsko-vinogradarstvo-i-vinarstvo/
Dobro je znati-ako niste znali? Naučni pregled objavljen u časopisu Trends in Genetics navodi da većina istraživača vjeruje da je grožđe staro najmanje 65 miliona godina (http://justfunfacts.com/interesting-facts-about-grapes/).
