Korištenje tehnologije u vinogradu

Naslov orginala: Use of technology in the vineyard. Izvorhttps://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 16.09.2015. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinograd, nova tehnologija

Industrijska revolucija je tehnologiju dovela u poljoprivredu. Od tada, tehnologija je napravila velik skok naprijed i ne može biti sinonim za ne-prirodan način uzgoja – naprotiv, tehnologija vam može uveliko pomoći da prirodno gajite tako što vam pomaže da se lako organizujete i bolje informišete, a da ne dirate vaše čokte vinove loze koji i dalje potpuno prirodno restu. Razvoj novih tehnologija, potreba za ekonomskom proizvodnjom hrane i zaštitom sredine doveli su do razvoja precizne poljoprivrede.

Precizna poljoprivreda (Precision agriculture-PA) je koncept upravljanja poljoprivredom koji se zasniva na posmatranju i mjerenju podataka o sredini kako bi se proizvodnja organizovala na optimalan način i umanjio uticaj i rizik sredine. Ova vrsta uzgoja posebno je korisna u proizvodnji visokovrijednih kultura, kao što je proizvodnja grožđa. Precizne vinogradarske (Precision viticulture-PV) tehnologije počele su se intenzivnije razvijati u Australiji krajem devedesetih. Ali jezgra koncepta PV ima svoje korijene u francuskom konceptu – Terroir, koji se odnosi na specifične uslove sredine koji vinu daju njegov jedinstveni okus i aromu. Sa PV tehnologijama može se primijeniti odgovarajuća praksa upravljanja vinogradarstvom, prema lokalnim varijacijama vinograda, koje utiču na količinu i kvalitet grožđa, kao što su tlo, topografija, mikro-klima itd.

Postoji nekoliko različitih tehnologija koje se mogu primijeniti u vinogradu, kao što su: globalni sustemi za pozicioniranje (Global Positioning Systems-GPS), meteorološke stanice, satelitsko i vazdušno daljinsko istraživanje, geografski informacijski sistemi (Geographic Information Systems-GIS), digitalni modeli nadmorske visine (Digital Elevation Models-DEM), istraživanje tla visoke rezolucije, bežične senzorske mreže i još mnogo toga. Čini se da će raširene senzorske mreže i sustemi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems-DSS) igrati važnu ulogu u budućoj proizvodnji grožđa jer već započinju, nadgledanjem ključnih faktora sredine u vinogradu (poput temperature i vlažnosti), rješavanjem problema upravljanja i odlučivanja.

Senzori eVineyard

Primijenjene tehnologije mogu pružiti informacije koje vam pomažu da optimalno predvidite vrijeme berbe, u odnosu na stepen zrelosti grožđa. Budući da se troškovi inputa u vinogradarstvu, poput vode, đubriva, mašina i pesticida stalno povećavaju, visoka tehnologija može vam pomoći da minimizirate troškove tih unosa i umjesto toga uzgajate prirodnije, dobijate zdravije grožđe, istovremeno pomažući da povratite dio rastuće sreće koja se često izgubila sa rastom industrializacije.

Osim toga, precizni sistemi vinogradarstva predviđaju prinose, skupljaju tlo za analize i predviđaju razvoj bolesti. Unatoč svim istraživanjima koja pokazuju da su informacije koje pružaju PV tehnologije pouzdane i da mogu sniziti troškove proizvodnje, čak za 20-30%, mnogi se vinogradari i dalje oslanjaju samo na svoj “instinkt”. Imati instinkt vinogradara je sjajno, ali imati tehnologiju koja može nadoknaditi ono što osjećate i dati vam dodatne informacije za vaše odluke, neprocjenjivo je. Na taj način uvijek možete biti sigurni da ćete proizvesti najbolje moguće vino. Poljoprivredni sektor je trenutno u fazi uvođenja novih tehnologija koje štede vrijeme, novac i čuvaju okolinu. Ali svi moraju shvatiti da je tehnologija upotrebljiva samo kad znamo šta sa tehnologijom želimo postići!

U eVineyardu naporno radimo kako bismo bili u toku sa najnovijim tehnološkim trendovima i integrisali najnovije korisne tehnologije za vinogradare na način da rade bez ikakvih posebnih konfiguracija na najkorisniji način kroz cjelovito softversko rješenje.

Sources:
Precision viticulture; Tony Proffitt, SPAA Precision Ag Symposium
Adoption of Precision Viticulture on the rise; T. Proffitt and E. Winter, Winetitles

Softver za upravljanje vinogradom

Kako softver za upravljanje vinogradima poboljšava poslovanje sa vinom? Naslov orginala: How vineyard management software improves wine business? Izvor: https://www.evineyardapp.com/; Objavljeno: 24.04.2019. by Urska. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: softver, rukovođenje, vinograd, vinarija

Imati vinograd i / ili biti vinogradar nagrađuje, ali istovremeno se naporno i radi. Istina je da je biti rukovodioc vinograda sve samo ne jednostavno, jer postoji toliko mnogo aspekata koje je potrebno uzeti u obzir da bi se proizvelo najbolje moguće kvalitetno grožđe. Grožđe je osnova, potrebno za spravljenje izuzetnog vina, koje se na kraju prodaje. Kada je riječ o upravljanju vinogradom, vinogradar mora biti sve: meteorolog, agronom, hemičar, mašinski radnik, mehaničar, finansijski planer i organizator posla. A to često može biti naporno, posebno u jednočlanom domaćinstvu i u malim vinarijama.

Uz posao, dolaze nova znanja i nove informacije. Pogotovo što se nekoliko informacija preklapa, a više informacija mora biti uzeto u obzir kako biste donijeli pametne odluke o sljedećim radnjama u vinogradu, koje će vaše grožđe, a samim tim i vino, staviti ispred konkurencije. Iz tog razloga razvijen je softver za upravljanje vinogradom, koji pomaže vinogradarima u donošenju odluka, administrativnom radu i obično radi povećanja efikasnosti.Šta je softver za upravljanje vinogradom? Softver za upravljanje vinogradom je kompjuterski softver (danas moderni sistemi poput eVineyard obično su web i / ili pametni programi) koji omogućuju vinogradarima, upraviteljima vinograda i stručnjacima u oblasti vinogradarstva da poboljšaju svoje performanse, uzgajaju grožđe boljeg kvaliteta i proizvode veću količinu grožđa, kontrolišu radne aktivnosti u vinogradu i prate bioklimatske informacije o vinogradima. Uz pomoć softvera za upravljanje vinogradom, korisnici mogu steći bolji uvid u nekoliko operacija vinograda i na temelju prikupljenih podataka donositi bolje odluke: poput toga šta, gdje i kada poduzeti određene aktivnosti radi poboljšanja produktivnosti, smanjenja troškova proizvodnje, i povećanja kvaliteta.

Evolucija engleskog vina

Naslov orginala: Jefford: The evolution of English wine. Izvor: https://www.decanter.com/;  Slika: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 15.09.2019. by Andrew Jefford. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vino, Engleska

Da ste nam tada ucrtali današnju vinsku scenu u Velikoj Britaniji, nasmijali bismo se i odmahnuli glavom uz očajnički izgled.

Vinograd vinarije Denbies

Prije trideset godina (1989) započeo sam seriju od 12 članaka koji su pratili veličanstveno napredovanje jednog engleskog vinograda, Breaky Bottom u regionu Sussex Downs, tokom jedne godine između 1989. i 1990. Oktobarskog dana kada sam stigao, vlasnik, Peter Hall, rekao mi je da uopšte nije imao grožđa 1987. godine, a samo malo u 1988. godini; prodaja je bila teška. U 1989. proizveo je suva, klasična stona vina koja su udovoljavala njegovim finim estetskim standardima; ali englesko vino, oplakivali smo ga, bila je to nacionalna šala, a prevladavajući – i neuspješni – stil, bila su to poluslatka vina, nadahnuta sumnjivim njemačkim modelima.

Tri miliona čokota posađeno tokom prošle godine; 1,6 miliona godinu ranije; milion godinu prije toga. Prema WineGB-u, oko 3.500 ha vinograda sada je ukorijenjeno u tlima Velike Britanije, a samo u prošloj godini dodano je 690 ha. A 2018. proizvedeno je 15,6 miliona boca vina. Godišnja prodaja od četiri miliona boca, raste za 6% godišnje. Oko 500 komercijalnih vinograda i 165 vinarija. Tri engleska vina su u top 50 najboljih na izložbi u sklopu Decanter World Wine Awards 2019. godine. I Breaky Bottom je sada dio portfelja Corney & Barrow, uz DRC, Leflaive, de Vogüé.

Continue reading “Evolucija engleskog vina”

Statistical Report on World Vitiviniculture

Izvor: http://www.oiv.int/public/medias/6782/oiv-2019-statistical-report-on-world-vitiviniculture.pdf

OIV – 2019 World Vitiviniculture Situation, OIV Statistical Report on World Vitivinculture.

Podaci Međunardnog ureda za vinovu lozu i vino (OIV) o stanje vinogradarstva i vinarstva u Svijetu za 2018. godini dato je u PDF prilogu. Preglednost podataka nam omogućava da na vrlo lak način saznamo gdje su najveće površine pod vinogradima, gdje se proizvodi najviše grožđa, ko proizvodi najviše vina, ko pije najviše vina itd.

Nova tehnika održavanja vinograda

Nova tehnika održavanja vinograda tokom vegetacije kako bi se odgodilo sazrijevanje grožđa. Naslov orginala: Nouvelle technique de gestion de la végétation du vignoble pour retarder la maturation du raisin. Izvor: https://www.infowine.com/fr/; Objavljeno: 07.08.2019. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, ampelotehnika, berba grožđa

Nove tehnike upravljanja vegetacijom u vinogradu, poput kasnog i jačeg orezivanja lastara, mogu odgoditi sazrijevanje grožđa za 15 do 20 dana. Moguće je odgoditi sazrijevanje grožđa otprilike mjesec dana kombinovanjem ove dvije tehnike. Ovo kašnjenje sazrijevanja dovoljno je za odlaganje datuma berbe, dok uslovi sredine u većini vinskih regija ne postanu hladniji.

Ali u izuzetno toplim regijama, kao što su regije IV i V po Winklerovom indeksu, sa više od 1.950°C u periodu između aprila i oktobra, berba grožđa se odvija početkom avgusta (kao na primjer: Montilla-Moriles i Ribera del Guadiana, Španija). U tim slučajevima, ako bi kašnjenje sazrijevanja bilo oko mjesec dana, berba bi se dogodila početkom septembra kada su temperature još uvijek visoke. Za “dobijanje hladnijih uslova” trebalo bi odgoditi sazrijevanje grožđa za dva do tri mjeseca, ali gore navedene tehnike nisu dovoljne za tako dugo vremensko odgađanje.

Predložena nova tehnika odgađa sazrijevanje grožđa za najmanje dva mjeseca, a zasniva se na ubrzavanju razvoja lastara iz novoformiranih pupoljaka. Ovo je interesantan način prevazilženja problema globalnog zagrijavanja u posebno toplim vinskim regijama. Bazirana je na orezivanju lastara u junu*, ostavljajući nekoliko nodusa kako bi se ubrzao razvoj novih pupoljaka. Osim ostavljanja lastara na željenoj visini, potrebno je ukloniti lišće, okca i cvasti ili grozdove na ostalim nodusima.

Prvi ogled proveden u Španiji na ovoj način započeo je 2015. Opšti cilj je bio proučiti tehniku ​​“prisiljavanja” kretanja okaca i utvrditi optimalni vremenski period tretiranja, uzimajući u obzir razvoj loze i kašnjenje sazrijevanja grožđa.

*Orezuju se zeleni lastari između drugog i trećeg nodusa (čvora) i u različitim fenološkim fazama (od faze G do faze K, prema sistemu Baillod i Baggiolini,

Novi način za određivanje vremena berbe grožđa

Naslov orginala: A New Way to Determine When to Pick Grapes;  Izvor: https://www.winebusiness.com/; Objavljeno: 07.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, boja, bacchimeter, berba

Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odeljenja Fruition Sciences, predstavlja bacchimeter. Ručni uređaj prati nakupljanje boje u pokožici. Photo by Kerana Todorov/Wine Business Monthly

Ručni uređaj očitava nakupljanje boje u pokožici bobice. Novi ručni uređaj koji očitava nakupljanje boje u pokožici bobice može postati ključna stvar za praćenje zrelosti grožđa u vinogradu – i za određivanje vremena berbe grožđa.

360 viti, odelenje Fruition Sciences, započelo je prodaju ručnog senzora poznatog kao „bacchimeter“ za praćenje nakupljanja boje u bobicama – pokazujući koliko je grožđe zrelo. Bacchimeter je razvijen i proizveden u Francuskoj, baziran na osnovu ranijih istraživanja. Australijski naučnici su prije desetak godina upozorili na „odvojene procese“ nakupljanje šećera u grožđu i izdvajanje boje u pokožici bobice u područjima uzgaja koja su pod uticajem klimatskih promjena. U tim uslovima, nakupljanje boje zaostaje za nivoom nakupljanja šećera. „Ovo je veoma relevantno u svijetu u kojem se toplotni talasi javljaju češće“, rekao je Thibaut Scholasch, suosnivač 360 viti, odelenja Fruition Sciences, kompanije sa sjedištem Montpellier, u Francuskoj.

Nivo Brixa – količina šećera može biti visoka i bobica se može osušiti zbog gubitka vode, a ne zato što je bobica fiziološki zrela. „Nivo Brixa – količina šećera može porasti ako se izgubi voda, bez obzira na nivo zrelosti“, rekao je Scholasch. Drugim riječima, oslanjanje samo na nivo Brixa (količinu šećera), vinogradare i uzgajivače grožđa može dovesti da pogriješe i da prerano beru grožđe – dok bobice i dalje akumuliraju boju – i mirise, objasnio je Scholasch. Akumulacija boje postaje indeks zrelosti. “Na kraju moramo imati nešto što će nam reći kada je bobica fiziološki zrela”, rekao je Scholasch u kancelariji 360 viti / Fruition Sciences u Napi. „Koristimo boju za označavanje fiziološke zrelosti. Ne koristimo boju radi boje. ”

Continue reading “Novi način za određivanje vremena berbe grožđa”

Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa

Naslov Orginala: New System More Accurately Estimates Vineyard Crop Yields;  Izvor: https://www.winebusiness.com/;   Objavljeno: 06.08.2019. by Kerana Todorov;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: grožđe, prinos, ATV (terensko vozilo), procjena

Nathan Strong, izvršni direktor i predsjednik startup kompanije Terroir AI, demonstrira automatizovani sistem za procjenu prinosa na stanici UC Davis Oakville. Sistem Terroir AI postavljen je na zadnjem dijelu ATV (terenskog vozila). Kerana

Kompanija Terroir AI razvija kompjutorski sistem za procjenu prinosa u vinogradu uz saradnju naučnika UC Davis. Nathan Strong, predsjednik i izvršni direktor Terroir AI u Menlo Park, demonstrirao je sistem za procjenu prinosa na Stanici UC Davis's Oakville. Boks postavljen u zadnjem dijelu ATV-a (terenskog vozila) sadrži četiri senzorske kamere, kamere su podešene za (špalir) visoki system uzgoja u eksperimentalnom bloku. Senzori prikupljaju podatke o broju grozdova i zapremini za svaki red dok se ATV kreće do 8 km na sat; algoritmi mašinskog učenja potom procjenjuju prinos grožđa. „Kompjutor vam govori šta trenutno imate, odnosno koliko je grožđa za branje“, rekao je Strong.

Terroir AI u drugoj fazi razvoja želi izgraditi modele vještačke inteligencije kako bi predvidio prinos mjesec dana prije berbe, uzimajući u obzir prakse rukovođenja vinogradom, mjesto uzgoja loze i druge faktore, rekao je Strong. Ovo će pomoći vinogradarima da ispune svoje ciljeve. Na kraju će sistemi i algoritmi biti dizajnirani kako bi uočili mjesta za otkrivanje bolesti.

Continue reading “Novi sistem tačnije procjenjuje prinos grožđa”

Devet otpornih sorti grožđa uskoro u vinogradima

Naslov orginala: Neuf cépages résistants bientôt dans les vignobles du Gard; Izvor: https://www.francebleu.fr/; Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/; https://sibbus.com/; Objavljeno: 12.07.2019. by Marianne Naquet; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, nove sorte

Federacija Gardoise des vins IGP-Indications Géographiques Protégées (zaštićeno geografsko porijeklo) uvodi devet novih sorti grožđa: otpornih na bolesti. Prava inovacija za zdravu sredinu.

 Gard, Francuska. Federacija Gardner IGP vina (IGP Gard, IGP Cévennes, IGP Coteaux of Pont du Gard) u svoj sortiment integriše devet novih sorti grožđa. To su Floreal (Villaris x  Mtp 3159-2-12), Voltis (Villaris x Mtp 3159-2-12), Artaban (Mtp 3082-1-42     x Regent), Vidoc (Mtp 3082-1-42 x Regent), Cabernet Blanc (Cabernet Sauvignon x mješavina polena), Cabernet Cortis (Cabernet Sauvignon x (Merzling x (Zarya Severa x Muskat Ottonel))), Muscaris (Solaris x Muskateller), Souvignier (Cabernet Sauvignon x Bronner), Soreli (Tocai friulano x 20/3). Za stvaranje sorte potrebno je u prosjeku petnaest godina.

Sorte su rezistentne na bolesti. Koje su karakteristike sorti? Otporne su na tri glavne bolesti: plamenjaču, pepelnicu (oidium), crnu trulež. Ove tri gljive obično napadaju vinovu lozu i oštećuju bobice grozda. Ukratko ovih devet sorti su tolerantne na ove bolesti.

Manje tretmana. Vinogradari će koristiti manji broj tretiranja protiv bolesti, to je mnogo pogodnija ekološka proizvodnja grožđa. “Mislim da je to revolucija u vinogradima, u vinu možemo imati “nula” rezidua pesticida, jer se izbjegavaju hemikalije”, kaže Christophe Aguilar, vinar u opštini Bezouce i dodaje sledeće godine sadim sortu Floreal. Još jedna prednost sorti: manje su osjetljive na sušu.

“Preopznatljivi novi okusi”. Nove sorte grožđa, novi okusi. Bijele sorte, Floréal ima mirise tiola, Voltis je neutralniji i sa više kiselosti. Crne sorte, Artaban prilično voćni, manje slasti i kiselosti, Vidoc snažniji, robusniji, sa laganim začinjenim notama. “Ovo su okusi osjetljiviji od onih koje poznajemo”, objašnjava Christophe Aguilar, vinar i predsjednik IGP Coteaux Pont du Gard.

Kvalitetno grožđe, ali ne i visoki prinosi

Naslov orginala: Wine harvest to be high quality but not high quantity; Izvor: https://today.rtl.lu/; Objavljeno: 31.07.2019. by Francois Aulner; Slike: Maxime Gillen; Prevod: Dragutin Mijatović; Ključne riječi: vinova loza, bolesti, Esca, klimatske promjene

Luksemburški vinogradi ove su godine bili pod velikim iskušenjem, pretrpjeli su neprijatne mrazeve, opake bolesti grožđa, nedostatk kiše i preživjeli vrućine. Iako će kvalitet grožđa ostati visok, ovogodišnja berba grožđa će biti manja u odnosu na prethodne godine. Prošlogodišnja berba pokazala se prilično dobrom, uprkos suši. Međutim, berba ove godine će biti sa manje grožđa iz različitih razloga. Ministar vinogradarstva Romain Schneider osvrnuo se na ovu proizvodnu godinu u svom izvještaju posvećenom vinogradarima.

Prvo ovogodišnje pitanje vinogradara bilo je u vezi čestih mraza koji su oštetili vinovu lozu. Nakon toga, vinova loza je bila podložna bolestima, “Esca” koja je uzrokovala daljnju štetu utičući na količinu grožđa. U posljednjem toplom talasu, vinogradari su vidjeli kako vinova loza “gori”, a padavina nije bilo dovoljno.

Predsjednik udruženja privatnih vinogradara Luksemburga, Ern Schumacher – vinar star 45 godina – procijenio je da će trebati šest do sedam godina da se vodena ravnoteža obnovi. Vinogradari su barem osigurani od gubitaka uslijed štete od mraza, koji se procjenjuje na 40%, ali razgovori sa osiguravajućim društvima i dalje traju.

Prema zakonu iz 2014., država će vinogradarima nadoknaditi 65% osiguranja. Ministar Romain Schneider je potvrdio da troškovi iznose milion maraka. Što se tiče toplotnog talasa i bolesti grožđa, vinogradari nisu u mogućnosti učiniti mnogo u borbi protiv tih problema. Schumacher je rekao da se vinogradari moraju naučiti nositi se sa prirodom i prilagođavati se izazovima koji dolaze iz prirode, poput uticaja koji su posljedica klimatskih promjena.

Vinova loza: sekvenciran genom podloge

Naslov orginala. Vigne: le génome d’un porte-greffe enfin séquencé; Izvor: http://www.inra.fr/; Objavljeno: 19.07.2019.; Prevod: Dragutin Mijatović: Ključne riječi: vinova loza, podloga, sekvenciranje (vine – rootstocks – sequencing)

Istraživači sa INRA (Institut national de la recherche agronomique) i ISVV (Institut des Sciences de la Vigne et du Vin) Univerziteta  Bordeaux objavili su prvu séquence genoma podloge vinove loze. Ovi rezultati predstavljaju napredak i saznanje o genotipu američkog porijekla Vitis riparia ” Gloire de Montpellier “. Samo evropska vinova loza (Vitis vinifera) do sada je bila sekvencirana. U većini vinograda širom svijeta vinova loza se uzgaja kalemljena na podlogama koje daju otpornost na štetočine tla kao što je filoksera kao i prilagodljivost različitim zemljišnim uslovima. Ova visokokvalitetna sekvenca otvara nove puteve za identifikaciju gena od vinogradarskog interesa koji nedostaju evropskoj lozi (otpornost na bolesti i štetočine, prilagođavanje okolini), od kojih su neki specifični za korijen. Takođe omogućuje predviđanje novih mogućnosti za poboljšanje uslova gajenja vinove loze, sorti podložnih jakim pritiscima patogena, uslovima uzgoja pod ograničenjima i klimatskim promjenama. Rad je objavljen u časopisu Scientific Data 19. jula 2019. godine.

Prvo sekvenciranje genoma u vinogradu izvršeno je 2007. godine na Vitis vinifera (sorta Pinot Noir) od strane francusko-italijanskog konzorcijuma čiju je koordinaciju vodila INRA. Od tada se pojavilo nekoliko verzija ovog genoma, a međunarodni timovi objavili su i sekvence novih sorti. Istraživači sa INRA-a, ISVV-a i Univerziteta sada objavljuju sastav američkog genotipa Vitis riparia “Gloire de Montpellier”. To je prvi neevropski genom vinove loze koji je sekvenciran, kao i prva podloga. Riječ je o najstarijoj podlozi korištenoj u Francuskoj, koja je otac mnogih drugih podloga koje se trenutno koriste u vinogradarstvu.

Ovaj rad započet 2016., kombiniujući tri komplementarna pristupa, doveo je do potpunog sekvenciranja i komentara. Rezultati imaju posebnost prikazivanja faznog genoma, to jest predstavljanja dvije haplotipske verzije svakog para homolognih hromosoma. Ovo predstavlja mnoštvo dodatnih informacija koje, na primjer, pružaju pristup alelnim i informacijama o tipu strukturnih varijacija. Nešto više od 37.000 gena i ponovljenih nizova (oko 35% genoma sastoji se od prenosivih elemenata) je identifikovano. Zabilješke će pomoći da se identifikuju i drugi elementi, poput mikroRNA, dugih nekodirajućih RNA. Istraživači su takođe napravili prvu komparativnu analizu sa sekvencom sorte Pinot Noir. Primijetili su vrlo veliku srodnost i pored divergentosti evolucije tokom 50 milijona godina. Ove analize će biti dovršene kako bi se očuvale karakteristike gena, njihove razlike, tačke konvergencije i proučili molekularni i genetički mehanizmi koji upravljaju osobinama od interesa u nekoliko predstavnika roda Vitis i njihovu raznolikost.

Konačno, istraživači su čitavoj naučnoj zajednici stavili na raspolaganje „pretraživač genoma“: pretraživač koji može virtualno cirkulisati kroz genom i tražiti gen da bi vizualizirao njegovu lokaciju i pogledao njegov sastav. Uskoro će biti dostupan na web stranici zajedničke istraživačke jedinice Ecophysiology and functional genomics of the vine (Ekofiziologija i funkcionalna genomika vinove loze): https://www6.bordeaux-aquitaine.inra.fr/egfv .

Kina vodeći proizvođač grožđa u 2018. godini

Naslov orginala: OIV: la Cina primo produttore di uva anche nel 2018; Izvor: https://www.federvini.it/; Objavljeno: 17.07.2019. by OIV; Prevod: Dragutin Mijatović

Uprkos padu od 11% u 2018. godini, Kina je vodeći svjetski proizvođač grožđa, sa 11,7 miliona tona – 15% svjetske proizvodnje grožđa, a slijede je Italija (8,6 miliona), Sjedinjene Države (6,9), Španija (6,9) i Francuska (5,5): brojke su se pojavile na 42. Svjetskom kongresu o vinogradima i vinu, koji je održan u Ženevi (15-19. jula 2019), uz prisustvo oko 500 stručnjaka iz cijelog svijeta, gdje se raspravljalo o održivosti u proizvodnji i potrošnji vina. Tema konferencije, koju je organizovala Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV), bila je: “Očuvanje i inovacije: ekološka, ​​ekonomska i socijalna očekivanja“. Govorili su predstavnici iz zemalja koje su tradicionalno povezane sa vinogradarstvom, kao što su Italija, Francuska i Španija, ali i iz Kine, Japana i Bolivije, te zemalja potrošača, kao što su Danska i Velika Britanija.

“Španija ostaje vodeća zemlja po površinama za uzgoj vinove loze sa 969.000 hektara, ispred Kine (875.000) i Francuske (793.000)”, izjavio je u svom izvještaju generalni direktor OIV-a Pau Roca. “Kinesko vinsko područje – rekao je Roca – nastavilo je rasti za 10.000 hektara između 2017. i 2018.”, naglašavajući da čak i Kinezi konzumiraju više vina. Sa 33 miliona hektolitara (mhl), Sjedinjene Države su najveći potrošač vina na svijetu od 2011. godine, a slijede ih Francuska (26,8 mhl), Italija (22,4 mhl), Njemačka (20 mhl) i Kina (17.9 mhl). Kongres se takođe bavi klimatskim promjenama, kojima su vinogradi vrlo osjetljivi, kao i razvojem proizvoda za zaštitu vinove loze.

Sedam novih sorti grožđa

Naslov orginala: Seven new grapes approved in historic Bordeaux AOC vote;  Izvor: https://www.drinks-today.com/;  Slike: https://plantgrape.plantnet-project.org/;  Objavljeno: 01.07.2019. by Sophie Kevany ;  Prevod: Dragutin Mijatović

Sindikat proizvođača vina Bordeaux i Bordeaux Supérieur odobrio je korištenje sedam “novih” sorti grožđa, u pokušaju da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama.

Ovaj potez se može posmatrati kao istorijski korak prilagođavanja klimatskim promjenama za Bordeaux vinsku industriju, iako postoji saglasnost da su još potrebne veće mjere. Nove sorte odobrene na godišnjoj generalnoj skupštini sindikata bile su, četiri crne: Arinarnoa, Touriga Nacional, Marselan i Castets, te tri bijele: Alvarinho, Petit Manseng i Liliorila.

Sorte vinove loze su odabrane prvenstveno zbog smanjene osjetljivosti (ali ne i otpornosti) na bolesti, kasnijeg potencijala za berbu i sposobnosti da se održi kiselost i količina u uslovima toplijih klimatskih promjena i mrazeva. Sve dok zadržavaju postojeći okus, aromu, proizvodnju i nivo kvaliteta. Uzgajivačima će biti dozvoljeno da zasade nove sorte vinove loze na do 5% površine vinograda, i da do 10% svoje proizvodnje dodaju finalnim mješavinama, sve u okviru postojećih pravila kontrolisanog porijekla (AOC).

Prva sadnja novih sorti grožđa – koje još uvijek podliježu konačnom odobrenju od strane INAO-a, francuskih tijela za kontrolu kvaliteta porijekla – će trajati 10 godina, sa mogućnošću jednog obnavljanja. Prve nove sorte vinove loze treba zasaditi u sezoni 2020/2021. Proizvođač Bordeaux i Bordeaux Supérieur, Christophe Piat (Château Couronneau), izjavio je da je glasanje za nove sorte grožđa odličan prvi korak, ali da je potrebno više. „Još smo daleko od zasađivanja poligenetskih, hibridnih sorti otpornih na bolesti, koje su nam potrebne“, rekao je on. On je dodao da Bordeaux doseže granice onoga što može da uradi u okviru postojećih pravila. “Ne možemo da nastavimo da proizvodimo vino Merlot na 16 stepeni. To će reći svako ko sarađuje sa međunarodnim tržištima “, rekao je Piat.

Koliko je održivo vaše vino

Naslov orginala: How sustainable is your wine?;  Izvor: https://www.decanter.com/;  Slike: https://keyassets.timeincuk.net/;   Objavljeno: 17.03.2019. by Rupert Joy;  Prevod: Dragutin Mijatović

Ekološki uticaj na proizvodnju vina je veći nego što mislite, i globalni je razlog za zabrinutost. Rupert Joy istražuje problem i razmatra mjere koje se poduzimaju za pronalaženje trajnijeg rješenja.

Kako se ljudska populacija povećava, promjene u korištenju zemljišta uništavaju prirodna staništa svijeta. Široko rasprostranjeno prskanje pesticidima okrivljeno je za urušavanje broja insekata i ptica, dok intenzivna upotreba herbicida i fungicida kontaminira podzemne vode i degradira tlo, čineći ga zavisnim od đubriva. Sa sve većim dokazima da poljoprivreda doprinosi gubitku biološke raznolikosti bez presedana, koncepti upravljanja okolišem i „regenerativne poljoprivrede“ dobijaju na snazi.

Istraživanja pokazuju da su korisni insekti, kao što su pčele i pauci, i ptice i slijepi miševi koji se hrane insektima, brojniji i raznovrsniji na netretiranom zemljištu nego na zemljištu koje je prskano hemikalijama, i da se tla koja se vode održavo imaju više organske materije mikrobiološki su bogatija. Ljubiteljima vina bi moglo biti oprošteno ako se pretpostavi da, za razliku od intenzivne poljoprivrede, proizvodnja vina ima mali uticaj na svijet prirode. Stvarnost je prilično drugačija. Većina vinograda su monokulture koje se u velikoj mjeri oslanjaju na preventivno prskanje pesticidima (herbicidi, fungicidi, insekticidi) kako bi se širenje bolesti i štetočina zaustavilo.

Prnjavor je Francuska kakve nema

Naslov orginala: CHRISTIAN ZWICKERT (Vinarija Fazan) – Prnjavor je Francuska kakve nema najmanje 25 godina!  Preuzeto sa: https://www.vinskeprice.com/;  Objavljeno: 31.10.2018. by Željko Garmaz

… Zahvaljujući Christianu Zwickertu iz Vinarije Fazan u Naseobini Lišnjoj, Prnjavor je svojim brojnim manjinama dodao i – francusku. A bosanskohercegovački vinski svijet downloadao se za pojačanje iz svijeta čuvene apelacije Châteauneuf-du-Pape, točnije za čovjeka koji u posljednje vrijeme vodi prodaju priznate tamošnje vinarije Chateau de la Font du Loup, ali i mnogih drugih. I ne, Vinarija Fazan ničim svoje ime ne vuče iz vlasnikove sklonosti prema lovu. Legenda kaže, a legendarni su svi detalji koje iznosi njegova punica Nada Harijan iz Bosanske Gradiške, da je Christian bio zatečen brojem fazana koji su nesputano šetali imanjem koje je njegova supruga, Nadina kćer, Oksana Sadžik, dobila u nasljedstvo.

Bilo je toliko fazana koji su sa svih strana pjevali, a on je šutio, gledao ih i slušao. U jednom trenutku je samo rekao: Oni su orkestar! Ovdje će biti vinarija i zvat će se Fazan!

Priča o Vinariji Fazan, u stvari, započela je puno ranije, prije više od 120 godina, kad je Nadin djed Ciprijan Pakuševski iz tadašnjeg krajnjeg istoka Austro-Ugarske, ukrajinskog Trnopolja, doselio u Naseobinu Lišnju. Bio je obućar, ali za novu domovinu ga je vezalo veliko bogatstvo šuma koje su mu ostavljene na raspolaganje. Ciprijan i njegovih nekoliko tisuća Ukrajinaca, koliko ih je tada došlo u taj dio monarhije, počeli su krčiti šume i na tim mjestima stvarati plodna polja. Ciprijan je na mjestu nekadašnje šume posadio vinograd kojeg je nastavio obrađivati njegov sin, Nadin otac, Vladimir Pakuševski. Nada se dobro sjeća da je njezin otac, zbog primjene politike oporezivanja svakog trsa, za potrebe domaćinstva ostavio tek jedan mali dio vinograda…

Uklanjanje listova u zoni grozdova

Naslov orginala: Grapevine Cluster Zone Leaf Removal;  Izvor: http://www.evineyardapp.com/;  Objavljeno: 30.06.2017.  Prevod: Dragutin Mijatović

Vinogradari u vinogradu obavljaju nekoliko različitih zadataka oko čokota kako bi regulisali kvalitet grožđa, a time i vina. “Upravljanje čokotom” odnosi se na sve radove oko čokota koji utiču na strukturu uzgojnog oblika čokota vinove loze, kao što su u prvom redu zelena rezidba, prorjeđivanje listova, defolijacija (u zoni grozdova), prorjeđivanje lastara, provlačenje lastara između žica – pozicioniranje lastara u odnosu na sistem rezidbe, uklanjanje grozdova, itd. Ovaj članak pobliže će se osvrnuti na prorjeđivanje listova, poznato i kao uklanjanje listova, uklanjanje listova u zoni grozdova i defolijacija. Svi ti pojmovi u osnovi se odnose na uklanjanje određenih listova sa područja oko grozdova na čokotu.

Brojne studije su pokazale da pravilno (!) uklanjanje listova u zoni grozdova na čokotu može:

  • – poboljšati cirkulaciju vazduha oko grozdova
  • – povećati izlaganje grozdova sunčevoj svjetlosti i omogućiti prodiranje svjetlosti u unutrašnjost čokota
  • – smanjiti potencijalni pritisak bolesti bolesti vinove loze, posebno truleži-Botrytis, plamenjače-Plasmopara viticola i oidiuma-Oidium tuckeri
  • – omogućava bolje prodiranje tečnosti u zeleni sklop lastara prilikom prskanja, tj. normalno pokrivanje grozdova fungicidima
  • – poboljšati kvalitet grožđa – poboljšati aromatične sastojke, boju, smanjiti titriljivi aciditet, pH i smanjiti “vegetativne” arome kod nekih sorti.