Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa

Naslov orginala: Portugal anticipates the internationalization of its grape varieties. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/en/; Objavljeno: 12.02.2020. by Alexandre Abellan. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, autohtona sorta, vino, portugal

32 sorte grožđa predstavljaju 75% portugalskih vinograda u 2018. godini (10% Tempranillo, 7% Touriga Franca, 6% Touriga Nacional, 6% Fernão Pires, 4% Castelão …). – foto kredit: Alexandre Abellan (Vitisphere)

Vidjevši svoje domaće sorte kako se šire u kontekstu prilagođavanja suši, portugalski vinogradi doživljavaju komercijalnu priliku i pripremaju se za vrednovanje zaboravljenih sorti grožđa.

„Danas su međunarodne sorte grožđa francuske. Uz klimatske promjene, ovo će se dogoditi i sa autohtonim sortama Iberskog poluostrva. Touriga Nacional i Alvarinho postat će međunarodne sorte grožđa “, naglašava Jorge Monteiro, predsjednik udruženja interprofesionalna vina Portugala (ViniPortugal) na pariškom sajmu Vinexpo (izložbeni centar Versailles). Više u nastavku.

Continue reading “Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa”

OIV i UNWTO dogovorili se o razvoju vinskog turizma

Naslov orginala: OIV and UNWTO agree to develop wine tourism. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Obajvljeno: 12.02.2020. by Juliette Cassagnes. Prevod: Dragutin Mijatović

OIV (Međunarodna organizacija za lozu i vino) i UNWTO (World Tourism Organization -Svjetska turistička organizacija) potpisali su u Madridu, 24. januara 2020., načelni sporazum usmjeren na razvoj vinskog turizma na globalnom nivou.

Memorandumom o razumijevanju OIV i UNWTO nastoje promovisati vinski turizam kao instrument ruralnog razvoja – foto kredit: OIV

Ovaj „memorandum“ namijenjen je da podstakne određene orijentacije i akcije usmjerene na razvoj vinskog turizma u regionima. “Naše dvije organizacije udružit će svoje tehničke resurse za postizanje ovog cilja”, rekao je Pau Roca, direktor OIV-a.

U kratkom roku najneposredniji zajednički projekti su 5. svjetska konferencija o vinskom turizmu (The 5th World Conference on Wine Tourism) koja će se održati od 15. do 18. oktobra u Alentejo (Portugal) i 43. svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva (The 43rd World Congress of Vine and Wine), koji će se održati od 23. do 27. novembra u Santijago de Chile.

Razvoj vinskog turizma dio je strateškog plana OIV 2020-2024.

Istočno mediteransko vino

Naslov orginala: In Focus: Eastern Mediterranean Wine. Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/; Objavljeno: 14.01.2020. by Phoebe French. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinogradarstvo, vino, mediteran

Pokrivajući široko područje, zemlje koje proizvode vino u zemljama istočnog Sredozemlja počinju osjećati svoje prisustvo na svjetskoj vinskoj sceni, pomažući znatiželjnim potrošačima u potrazi za novim iskustvom okusa.

Pokrivajući područje koje se proteže od Hrvatske do Armenije i Libana, izrazi „istočno Sredozemlje“, „istočnoeuropsko“ ili „region crnog mora“, iako se koriste u referentne svrhe, malo odražavaju idiosinkrazije vina proizvedenih u dosta širokom regionu. Iako se na ovom području nalazi niz zemalja koje poznajemo kao kolijevku vina, specijalnom znanju o vinogradima na 1.400 metara nadmorske visine u Armeniji, ćilibarnim posudama qvevri vina Gruzije ili izraelskog Argaman-a ostaju u rukama nekolicine odabranih. Često izostavljeni iz udžbenika, nedavno objavljeno osmo izdanje Jancis Robinson i Hugh Johnson‘s World Atlas of Wine pokušali su popraviti ravnotežu, prvi put posvećujući stranice vinogradima Ciprus, Libanon i Israel.

Devedeset glavnih vinskih regiona u svijetu?

Naslov orginala: The 90 main wine regions of the world. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vingradarski rejoni, svijet

Raspored glavnih regiona za proizvodnju vina na planeti, po državama je dosta zanimljiv. Vinova loza kao biljka za proizvodnju vina prisutna je praktično u svakom uglu svijeta, međutim velike zemlje koje se bave proizvodnjom vina ograničene su na nešto više od desetak regiona.

Trenutno uzgoj vinove loze u svijetu proširio se na dvije sasvim definisane trake u kojima se danas pravi vino, smještene na obe hemisfere: na sjeveru (Francuska, Španija, Italija, Njemačka, Portugal i Sjedinjene Države, itd) i na jugu (Argentina, Čile, Australija, Južna Afrika i Novi Zeland, itd).

Kolijevka vina bila je i ostaje u Evropi u kojoj se proizvodi više od polovine vina sa svih strana planete. Međutim, brojne svjetske zemlje uspješno su se pridružile svjetskoj vinskoj sceni. Većina ljubitelja vina zna, manje-više glavne zemlje koje proizvode vino na planeti, čak i manje uobičajeni potrošač vina može imenovati tri ili četiri zemlje proizvođača. Međutim, stvar se mijenja kada je u pitanju imenovanje regija koje proizvode grožđe i vino. Ostavljajući po strani Španiju, gdje postoji više od 130 regija između geografskih oznaka (Geographical Indications), oznaka porijekla (Denominations of Origin) i vina za plaćanje,  ovdje se ograničavamo na ostalih nekoliko glavnih svjetskih regija koje su podijeljene po kontinentima i zemljama: Više u PDF filu.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.

Upravljanje varijabilnošću vinograda

Naslov orginala: Managing vineyard variability. Izvor:https://www.wineaustralia.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, rukovođenje

Dosljedna proizvodnja visokih prinosa visokokvalitetnog grožđa zakomplikovana je visoko promjenjivom prirodom vinograda. Mnogi faktori utiču na upravljanje vinovom lozom, a mnogi od njih su izvan kontrole uzgajivača. Sezonske razlike uglavnom zavise od klime i promjene vremena. Na primjer, hladni periodi pri cvatnji ili zametanju ploda mogu umanjiti prinos, dok će tople temperature na početku kretanja pupoljaka povećavati prinos sljedeće godine (pod pretpostavkom da ne postoje sljedeće smetnje, poput mraza u sljedećoj sezoni). Zbog toga je teško predvidjeti sezonsko variranje u prinosu i kvalitetu.

U međuvremenu, zemljište je promjenjivo, a samim tim i njegova produktivnost. Iz tog razloga ne postoji jednoličan vinograd i mnogi atributi vinograda (tlo, topografija, vitalnost vinove loze, prinos, hemijski sastav grožđa) mogu se smatrati promjenjivim čak i kada je vinograd pod uobičajenim ujednačenim upravljanjem.

Nedavna dostupnost alata za precizno vinogradarstvo (daljinsko istraživanje, globalni sistem za pozicioniranje, geografski informacijski sistemi, praćenje i mapiranje prinosa i istraživanje tla visoke rezolucije) sada omogućavaju bolje razumijevanje i upravljanje ovom varijabilnošću, bez obzira na to je li cilj pokušati smanjiti ga putem ciljanih ulaznih podataka menadžmenta ili ga iskoristiti pomoću strategija kao što su selektivna berba i tekući proizvodi.

Grupa Vino Australija je bila aktivan partner u istraživanju prostorne varijabilnosti u vinogradima i trenutno podržava projekte koji nastoje da omoguće uzgajivačima i njihovim savjetnicima da mjere, preslikaju i razumiju njihovu varijabilnost i razumiju interakciju između prinosa i kvaliteta grožđa. Vino Australija takođe ulaže u poboljšane metode za procjenu prinosa i procjenu kvaliteta grožđa.

Digitalni alat za praćenje berbe grožđa

Naslov orginala: Digital grape picking tracker targets horticulture industry. Izvor: http://theleadsouthaustralia.com.au/; Objavljeno: 18.12.2019. by Andrew Spence. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, berba, digitalni alat, taglog

Sistem upravljanja radom dizajniran da poboljša efikasnost berbe za australijsku vinsku industriju širi se i na ostale poljoprivredne sektore. Taglog sistem (Taglog se sastoji od integrisane platforme sa terenskim uređajima za evidentiranje podataka. Terenski uređaji bilježe radni proces koji se događa, uključujući vrijeme i GPS pečat) koristi tehnologiju zasnovanu na “cloud” za praćenje produktivnosti berača na terenu kako bi se osiguralo da im se korektno isplati dnevnica za rad, a da ih smatraju odgovornim za kvalitet svog rada. Pristup putem mobilne aplikacije, Taglog koristi RFID- radio frequency identification (radiofrekvencijsku identifikaciju), vremenske i GPS pečate i prikazuje ih na operativnoj platformi u stvarnom vremenu koja omogućava jednostavne platne liste i fakturisanje. Startup je predstavljen od poslovne grupe za logistiku vinogradarskih usluga Adelaide Hills, koja je poznata i kao GLOG (Group Logistics).

Najveći dio Taglog-ovih 30 kupaca su vinogradari u Južnoj Australiji, ali tehnologiju su takođe prihvatili uzgajivači jabuka, kruška, jagoda i trešsnja. Terenska ispitivanja sistema započela su 2014. godine nakon što je generalni direktor GLOG-a Charles Rosback odlučio prebaciti kompanije koje berače plaćaju na satnice da berače plaćaju na akord radi rješavanja problema produktivnosti. Rosback je rekao da su vinogradi koji su koristili Taglog sistem tokom berbe dobijali povećan iznos novca za radnike, smanjili troškove branja grožđa i povećali maržu. „Vrlo rijetko u bilo kojoj situaciji vidite pobedu, ali smo u ovom slučaju imali sreću da to ipak doživimo“, rekao je on.

Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa

Naslov orginala: La floraison, stade clé pour la réussite de vos vendanges. (Flowering, a key stage for the success of your harvest). Izvor: https://www.mon-viti.com/; Objavljeno: 18.12.2019. by Yara. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, folijarna ishrana, cvijetanje, prinos, kvalitet grožđa

Kao opšte pravilo, kad cvjetanje dobro prođe, pred nama je dobra berba. Dva faktora mogu odrediti uspjeh ove fenofaze koja se završava zametanjem bobica kada započinje razvoj – povećanje bobica, a to su: povoljno vrijeme, koje ostaje nekontrolisano i optimalna ishrana loze. Yara ( Yara International ASA globalna je firma specijalizovana za poljoprivredne proizvode i sredstva za zaštitu sredine) predlaže da se djeluje na drugi faktor, faktor ishrane Grappilote (Grappilote nutrition program). Dok se kapacitet apsorpcije korijena ubrzano smanjuje, program ishrane Grappilote  kombinuje tri folijarne aplikacije za kontrolu cvjetanja kako bi se vinova loza pravilno pripremila, plus analizu mladih bobica da bi se osigurao kvalitet grožđa.

U vrijeme kada se povećava konkurencija za resursima između rodnih i vegetativnih elemenata, tri folijarne primjene pokrivaju osnovne potrebe vinove loze za hranom pripremu za cvjetanje, razvoj cvjetni začetaka i razvoj bobica, a istovremeno biljci omogućavaju maksimalni fotosintetički kapacitet. Analiza bobica provodi se kada je grozd zatvoren. Identifikuje se nedostatak ishrane, višak i neravnoteža koja bi mogla izazvati fiziološki poremećaj, u fazi koja omogućava da se intervenše i po potrebi ispravi. U fazi cvjetanja đubrenje zauzima bitno mjesto, kada spadnu cvjetne kapice a tučak i prašnici cvjetova su jasno vidljivi.

Continue reading “Cvjetanje, ključna fenofaza za uspjeh berbe grožđa”

Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo

Naslov orginala: Fifty shades of green – the need to redefine best practice viticulture. Izvor: https://winetitles.com.au/; Objavljeno: 07.01.2020. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinogradarstvo, ozeljavanje vinograda, zelena infrastruktura

Povećavanje biološke raznolikosti u vinogradima sve se više prepoznaje kao sredstvo za uklanjanje nekih tekućih izazova sa kojima se suočavaju uobičajnije pojave, poput epidemije štetočina i bolesti.

Strategije zasnovane na biološkoj raznolikosti obično se nazivaju „zelena infrastruktura“. Olaf Schelezki, Wendy McWilliam i Anna-Kate Goodall sa novozelandskog univerziteta Lincoln predlažu neka pitanja oko ovih strategija, posebno iz perspektive Novog Zelanda, uoči australijskog simpozija o temi „ozelenjavanje vinograda“ ove godine.

Novozelandski međunarodni položaj i popularnost je njegova čista i zelena slika. To podupire brendiranje i prodaju naših proizvoda, uključujući naša vina. Stoga je od suštinske važnosti da podržavamo i ojačamo ovaj imidž podržavajući naše trenutne uspjehe u pogledu usvajanja održivih praksi – kako bismo ih učinili što održivijima uz istovremeno povećanje profitabilnosti.

Brojne studije dokumentuju uticaj na okoliš i gubitak otpornosti povezan sa konvencionalnim dizajnom vinograda i upravljačkim praksama koje rezultiraju značajnim vanjskim unosom vode, đubriva, pesticida i / ili fosilnih goriva (Cerejeira et al. 2000, Komarek et al. 2010).

Strategija poljoprivrede za efikasnost / supstituciju popularno se primjenjuju za smanjenje ovih inputa i njihovih uticaja na međunarodnom nivou. Na primjer, jedna takva strategija je povećati efikasnost upotrebe pesticida (Spadaro i Gullino 2005), a druga zamjena sintetičkih organskim inputima (Villanueva-Ray et al. 2014).

Međutim, mnoga su istraživanja pokazala sumnjiva ili samo ograničena poboljšanja ovih strategija (Point i sar. 2012). Nadalje, neki se uticaji, poput niske podrške autohtonoj biološkoj raznolikosti, ne rješavaju. se 

Continue reading “Pedeset nijansi zelene – redefinisanje najbolje prakse za vinogradarstvo”

Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem

Naslov orginala: Biodynamic Wines and Changed Ecosystem. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, ekosistem, biodnamičko vino

Sa vremenom koje prolazi, zdravlja svjesni, ljubitelji vina kreću se ka trendu pijenja čistog vina.

Zamislite kako pijete čisto i bistro vino, koje se sačuvalo od neprirodnih okusa tih umjetnih pesticida i drugih hemikalija, uz pomoć ljubaznih vinara, koji vode računa o svom interesu i zdravom načinu života! Kakav bi to mogao biti zadovoljan i lijep osjećaj!

Štaviše, od velike važnosti je i suosjećanje vinara da naš ekosistem treba dugoročno učiniti održivim i zdravim, vodeći vinogradarstvo na potpuno prirodnoj osnovi, koristeći organsko stajsko đubrenje, zavisno od temperatura, ne zagađujući tlo i dajući mu vrijeme da odmori nakon svake berbe itd., samo su neki od postupaka koji ne samo da vino čine čistim već i ostavljaju okolinu da diše u svom prirodnom ambijentu.

I to je razlog zašto kažemo da će ljubitelji vina uvijek voljeti vino, ali ono što ih čini izuzetno raspoloženim kad piju to vino, jeste ono kada je vino ništa drugo nego čisto, proizvedeno od prirodnih blagoslova i uz naporan trud vinara. Vino je kraljica svog vlastitog grožđa, širom svijeta. Klasifikacija tog vina znači, da okus vina treba da bude profinjen i čist.

Zvuči prilično dobro, vina koja se temelje na čistoći, sa vrlo malom razlikom od razvoja vinograda, gdje se uzgaja grožđe. Eko okruženje vinograda je najvažnije. Sve je to što treba. Sve je u tome kako vodite vinogradarstvo, kako hranite čokote. Vrijeme će u kasnijem procesu determinisati, da li će to biti čisto vino ili ne. Pod tim standardima čistoće spadaju dva tipa vina, naime, organsko vino i biodinamičko vino.

Continue reading “Biodinamička vina i promijenjeni ekosistem”

Pet održivih vještina za ulazak u vinogradarstvo 21. vijeka

Naslov orginala: Five sustainable skills to enter the viticulture of the 21st century. Izvor: https://www.mon-viti.com/: Objavljeno: 11.12.2019. by Sylvie Brasquies. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključe riječi: vinova loza, vinograd, održivo vinogradarstvo

Toga su svjesni i proizvođači vina: morat će se prilagoditi klimatskim promjenama, izmijeniti svoje vinogradarske prakse ispitujući uticaj na bioraznolikost, fitosanitarnu zaštitu, đubrenje i upravljanje vodama. To je obavezno. Mnoga vinska imanja su to shvatila i uključena su u ekološke siteme  (HVE, Terras Vitis, Bio itd.). Održivi razvoj je igra promjena za vinara. To podrazumijeva još jedan način razmišljanja o kvalitetu vina, kako voditi vinograd, da poboljšate proizvodnju i upravljate svojim imanjem. Kako to pripremiti? Postoje li poluge na pojedinačnom nivou za uspjeh? Uključivanje u održivi razvoj je prije svega dobrovoljni proces. Morate željeti tamo. Osposobljavanje sebe za to, ovladavanje regulatornim standardima i dobrim ekološkim praksama u tom djelokrugu, neophodno je.

Da bi poduzeo akciju, vinar će morati primijeniti nove održive vještine: odgovorno ponašanje, sposobnost dijaloga, spremnost da svoj tim udruži u kolektivni duh, ispitivanje organizacije kako bi se ona razvijala i stalnu potragu za novim inovativnim procesima. To je njegov individualni plan za preoblikovanje velikih namjera u operativne prakse i ulazak u vinogradarstvo XXI veka!

1. Odgovorno ponašanje. Danas pod pritiskom potrošača ne tražimo od vinara da samo proizvede kvalitetno vino, već očekujemo da se on ponaša odgovorno. Ništa neobično. Ovo uključuje drugi način donošenja odluka integrišući uticaj djelovanja na druge. Koja je posljedica mog djelovanja za zdravlje mojih zaposlenih, za moje susjede, za okolinu? 48 sati prije tretmana, e-mailom ili SMS-om obavještava se osoblje, dobavljači, čak i svoje komšije o intervenciji u vinogradu, to je odgovorno ponašanje. Dugoročno, vinar dobija na motivaciji, imidžu i vjerodostojnosti.

Continue reading “Pet održivih vještina za ulazak u vinogradarstvo 21. vijeka”

Besplatan pristup člancima Međunarodnog društva za vinogradarstvo i vinarstvo

Naslov orginala: Free access to articles from the International Viticulture and Enology Society. Izvor: https://www.mon-viti.com/: Objavljeno 13.12.2019. by Viti Veille. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vino, nauka, časopis

Besplatni pristuo časopisu je izvrsna vijest jer je časopis bogat, zbijen, u množini i međunarodni izvor informacija: Međunarodno društvo za vinogradarstvo i vinarstvo (International Viticulture and Enology Society-IVES) pokreće svoj drugi internetski časopis, otvoreni pristup, posvećen vinogradarstvu i enologiji. Nakon uspješnog pokretanja međunarodnog naučnog časopisa sa faktorom uticaja OENO One, Međunarodno društvo za vinogradarstvo i vinarstvo (IVES) pokrenulo je 2016. svoj drugi internetski časopis, sa otvorenim pristupom, „IVES Technical Review, Vine & Wine“. Ovaj je časopis posvećen profesionalcima u sektoru vinove loze i vina.

Graševina

Članci o vinogradarstvu iz cijelog svijeta na više jezika. IVES je međunarodni konzorcij univerziteta i istraživačkih instituta koji proučavaju vinovu i vino i čija je misija objavljivanje visokokvalitetnih naučnih i stručnih članaka u Open Access-u. Tehničkim pregledima IVES-a upravlja urednički odbor koji broji više od 50 stručnjaka i naučnika. Svaki objavljeni članak prije objavljivanja analizira naučnik i stručnjak, što je bez presedana za ovu industriju. Još jedna specifičnost novina je objavljivanje svakog članka na šest jezika (francuskom, engleskom, španskom, talijanskom, portugalskom i njemačkom) radi međunarodne distribucije. Između nedavno objavljenih tema može te na primjer pročitati: „Novi mikrobiološki procesi stabilizacije: alternativa smanjenju doza SO2 u vinima?“ ili “Odstranjivanje lišća vinove loze prije ili poslije zametanja ploda: fiziološke posljedice i kvalitativni interesi” a to su samo dva primjera.

Zvanično lansiranje. Zvanična ceremonija pokretanja ovog internetskog časopisa održat će se u srijedu, 5. februra 2020. u 18 sati. na Institutu za vinogradarstvo i vinogradarstvo (Institute of Vine and Wine Sciences – ISVV), Universitey of Bordeaux (Villenave d'Ornon, Francuska), u prisustvu predstavnika univerziteta i istraživačkih instituta, akademskih članova IVES-a.

Link za internetski časopis. Časopis, domaćin na portalu koji je stvorio Univerzitet u Bordou, dostupan je od oktobra putem veze: https://ives-technicalreviews.eu.

Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene

Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd.

Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Continue reading “Klimatske promjene crtaju novu vinsku kartu svijeta”

PiWi Sorte vinove loze

Izvor: https://glossary.wein-plus.eu/ ; Prevod: Dragutin Mijatović

Sorte sa relativno dobrom i dobrom otpornošću na gljivične bolesti u njemačkom jeziku nazivaju se Pilzwiderstandsfähige Rebsorten ili samo PiWi Sorte. U engleskom jeziku zovu ih  Fungus resistant grape varieties. To su sorte koje se preporučuju za uzgoj i proizvodnju vina uz minimalno korišćenje sredstava za zaštitu.

BIJELE VINSKE SORTE

Soreli. Italijansaka sorta, interspecies hybrid (UD-34.113), dobijen ukrštanjem sorti: Friulano (Sauvignonasse) Kozma 20-3. Sorta u sebi nosi gene vrsta Vitis amurensisVitis berlandieriVitis rupestris i Vitis vinifera. Rano sazrijeva i podnosi mraz do -24oC.