Zašto je nadmorska visina važna?

Naslov orginala: What does altitude matter? Izvor: https://www.matthewclark.co.uk/; Objavljeno: by Luke Siddall. Prevod: Dragutin Mijatović

Nadmorska visina (NV) postala je ključna tačka razgovora o vinu tokom posljednjih nekoliko godina. Izraz ‘visoki vinogradi’ sve se više koristi na etiketama vina kao prodajno mjesto. Neki mogu ovo smatrati ciničnim marketinškim sporom vinara koji žele pobjeći iz gomile vinskih boca, ali tračevi nas ne zanimaju, želimo činjenice! Ako se nadmorska visina može upotrijebiti za razlikovanje i objašnjenje razlika između vina, kakav uticaj ima visina na vino i kakvu razliku čini?


Šta je velika NV vina? Prvo što predstavlja veliku NV? Samo je jedno udruženje, Evropski centar za istraživanje, ekološku održivost i unapređenje planinskog vinogradarstva (CERVIM – Centre for Research, Environmental Sustainability and Advancement of Mountain Viticulture), krenulo u definisanje termina i stavilo njegovu upotrebu za vinograde koji su na najmanje 500 metara nadmorske visine. U Evropi bi 500 metara izgledalo prilično visoko, dok se u Argentini 500 metara smatra prilično nisko. Praktično su svi vinogradi u argentinskoj regiji Mendoza podignuti između 600 i 1.100 metara nadmorske visine – tako da već postoji siva zona na kojoj se može govoriti o visini.

Najviši vinograd na svijetu

Naslov orginala: ‘World's highest vineyard’ is in Tibet, says Guinness World Records. Izvor: https://www.decanter.com/; Preuzeto sa: https://plavakamenica.hr/;(Guinness je prvi put u povijesti proglasio najviši vinograd na svijetu. Nalazi se na Tibetu). Objavljeno: 01.10.2018. by Kult Plave Kamenice. Pripremio: Dragutin Mijatović

<Grapes from the ‘world's highest vineyard’ in Tibet. Credit: Rong Shun Biotechnology Development Ltd

Na Tibetu, u okrugu Qushui koji pripada Lhasi, u mjestu Cai Na Xiang svake godine loze rađaju na 3.563 metra nadmorske visine. Taj “supervisoki vinograd čiste zemlje” odnedavno nosi titulu najvišeg na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda, u čijem se novom izdanju objavljenom 27. septembra prvi put uvodi ova kategorija, piše DecanterChina.com.

Vinogradarska konkurencija na planinskim vrhovima nije beznačajna. Vinogradi argentinske vinarije Colomé nalaze se na 3.111 metara nadmorske visine, a na sličnim se visinama nalazi i nekoliko himalajskih vinograda. Ovaj najviši zasađen je na oko 67 hektara na Tibetanskom platou, sa 11 sorti grožđa među kojima su Vidal, Muscat i autohtona sorta Bei Binghong koja se koristi za ledena vina. Vinograd održava kineska firma Rong Shun Biotechnology Development.

Kombajni u borbi protiv bolesti

Uzgajivači grožđa mogli bi uštedjeti hiljade koristeći mehaničke kombajne za sprečavanje bolesti. Naslov orginala: Grape growers could save thousands using mechanical harvesters to prevent disease. Izvor: https://www.stuff.co.nz/; Objavljeno: 10.01.2016. by Oliver Lewis. Prevod: Dragutin Mijatović

<Derek Flynn/Fairfax Nz

Menadžer projekta Mechanical Shaking Trials Mark Allen usmijerava uzgajivače grožđa na novi način prevencije Botrytis-a, trešenja i uklanjanje lišća vinove loze mehaničkim beračem.

Nova strategija za sprečavanje bolesti mogla bi uštedjeti vinogradarima hiljade dolara i poboljšati efikasnost njihovih sredstava za zaštitu. Nakon obimne berbe 2008. godine, novozelandski uzgajivač grožđa iz regiona Marlborough javio se novozelandskim vinogradarima kako bi ih zamolio da istraže mogućnost upotrebe mašina za berbu u kontroli nivoa prinosa, što je vidio i u Australiji. Ideja je bila da berači trešenjem (udaranjem, drmanjem) čokote vinove loze, izazovu opadanje grozdova kako bi smanjili ukupni prinos, ali dogodilo se nešto neočekivano: to je ujedno značajno smanjilo rizik od pojave Botrytis-a.

Continue reading “Kombajni u borbi protiv bolesti”

Vinova loza, vinar i vino

Naslov orginala: Kako nastaje “božanski nektar”? Vinova loza, vinar i vino. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/; Objavljeno: 13.09.2013. by Jelena Šimić Valentić. Pripremio: Dragutin Mijatović

Odavno nisam pročitao tako lijepo napisan članak kao ovaj. Pisati sa toliko ljubavi o onome što voliš. Očaravajuće.

Zamislite kako se osjećaju vinari dok ujutro šetaju svojim vinogradom razmišljajući o svojim grozdovima što ih daje loza. Koje brige ih more, ili koje misli izazivaju osmjeh na njihovim licima. Koji neiscrpan rad stoji iza njih, u vinogradu, u podrumu. Koje teške ili lake odluke donose zahvaljujući svojoj hrabrosti i intuiciji. Svaka njihova donošena odluka u datom trenutku nosi ono što prepoznajemo i o čemu razmišljamo ispijajući vino. Svaka njihova odluka, neovisno o stilu koji žele proizvesti utiče na ono što otkrivamo i osjetimo u svojoj vinskoj čaši. Na mirise, kvalitet, kiseline, strukturu vina i još puno toga. Koliko misli i energije treba da se proizvede vino sa karakterom i osobnošću. Od kuda crpe snagu, ko ih nadahnjuje? Što im pruža najviše zadovoljstva u vinogradu? Pomišljam, možda zemlja, sunce, porodica, prijatelji. Čiji duh nose i koje pustolovine doživljavaju? Toliko toga se mora dogoditi i događa se u pravom trenutku i u pravo vrijeme kako bi berba započela i kako bi se na kraju proizvelo vino.

Continue reading “Vinova loza, vinar i vino”

Vinogradi Švedske

Naslov orginala: Vin från Sverige – här är de bästa vingårdarna. Izvor: https://www.expressen.se/allt-om-vin/; Objavljeno: 11.07.2019. by Mikael Mölstad. Prevod: Dragutin Mijatović

Ko je mogao prije 20 godina računati da će Švedska postati vinska zemlja na sjeveru Evrope?  Sada je to stvarnost i mnogo više nego to. Mikael Mölstad za časopis Allt om Vin predlaže semestar vodič kroz najbolje komercijalne vinograde.


Ästad Vingård, vinograd u srezu Halland. Foto: PRESS

Loza raste u švedskim vinogradima. Površine još nisu velike – ali ukupno preko stotinu hektara. Najveći, Arilds Vingård, će u nekoliko narednih godina imati dvadeset vlastitih hektara. Od skromnog uzgoja u dvorištima, loza se sve više uzgaja i pojavljuju se profesionalni vinari. Švedsko udruženje vinogradara sada broji ukupno 35 profesionalnih uzgajivača, dok je još oko 150 uvijek na nivou hobija.

Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni

Naslov orginala: Winkler's climate regions. Izvor: http://www.winewisdom.com/, Objavljeno: 23.03.2010. Prevod: Dragutin Mijatović

(Growing degree days-GDD) će revolucionisati kalifornijsko vinogradarstvo i katapultirati regiju u međunarodno priznanje. Amerine i Winkler (1944.) definisali su pet uzgojnih regija Kalifornije koristeći temperaturni indeks (sumu aktivnih temperaturna, sumu toplotnih stepeni, GDD-Growing degree days). Posmatrajući i analizirajući sezonu rasta kroz sedam mjeseci (april-oktobar), oni su izračunali sume toplotnih stepeni za mjesece koji su imali prosječnu dnevnu temperaturu ‘iznad 10°C (temperatura na kojoj počinje rast vinove loze). Srednja mjesečna temperatura mjeseca umanjena za 10oC i pomnožena sa brojem dana u mjesecu, dala je sumu toplotnih stepeni za dotični mjesec (GDD). Tako se uradi za svih 7 mjeseci i zbir daje ukupnu sumu aktivnih temperatura (ukupnu sumu toplotnih stepeni, GDD) za region za 7 mjeseci vegetacije.
Continue reading “Winkler-ovi vinogradarski klimatski regioni”

Ultravioletno grožđe za ubijanje gljivica

Naslov orginala: Des raisins aux ultraviolets pour tuer un champignon. Izvor: https://www.lapresse.ca/, Objavljeno: 09.06.2020. by Mathieu Perreault. Prevod: Dragutin Mijatović

Američki istraživači razvili su poljoprivredne robote koji uništavaju gljivice koje napadaju grožđe. Ti roboti noću prolaze između redova u kojima “prskaju” vinovu lozu ultraljubičastim svjetlom (ultravioletni zraci).

Photo Fournie Par L'université Cornell Grožđe napadnuto plijesni. 
“Isprobali smo tehnologiju na vinovoj lozi, sorta Chardonnay i uspjeli smo ukloniti pepelnicu u dvije godine, uz tretmane svake sedmice”, rekao je David Gadoury sa Univerziteta Cornell, koji je glavni autor studije objavljene u časopisu Plant Health Progress. Na konceptu radi već deset godina, uključujući i uzgajivače jagoda sa Floride, a to čini uz pomoć norveške kompanije za poljoprivrednu robotiku Saga Robotics. Sljedeći korak je robot koji daje različite “količine” UV zračenja, zavisno od jačine napada bolesti. “U prosjeku, vinogradar mora koristiti fungicide za pepelenicu 10 do 15 puta godišnje”, napominje njegov kolega i koautor Lance Cadle-DavidsonPepelnica je gljiva koja se vrlo brzo prilagođava novim fungicidima, ali ima Ahilovu petu: sama se štiti od oštećenja uzrokovanih UV zracima zahvaljujući biohemijskom mehanizmu za oporavak koji je stimulisan plavom svjetlošću prisutnoj u sunčevim zracima. Noću ne postoji plava svjetlost, tako gljiva ostaje bez odbrane. “Njen mehanizam za oporavak ne radi zbog nedostatka plave svjetlosti”, objašnjava Gadoury. UV ne oštećuje biljku.

Prokupac, novi-stari vinski vladar Srbije

Izvor: https://winestyle.rs/; Objavljeno: 29.12.2016. Piše: Marko Malićanin. Pripremio za Vas: Dragutin Mijatović 

Moderno globalno vinsko tržište grozničavo traga za jedinstvenošću, ponekad i prije nego za kvalitetom. U toj opštoj pomami za autohtonim, prokupac je jedini adut Srbije na preopterećenom svjetskom tržištu vina. Za početak, dobro je da se na velika vrata vratio na domaću scenu, a da li će zaigrati ozbiljniju ulogu i na svetskoj, vrijeme će pokazati.

Poznato je da vina oslikavaju i karakter naroda određenog podneblja, a u slučaju prokupca, najpoznatije i najrasprostranjenije srpske autohtone sorte, to prilično ima smisla – on je vrlo žilav, otporan prema mrazevima i bolestima, a istovremeno vrlo izdašan. Prokupac je sedamdesetih godina prošlog vijeka obuhvatao 70% vinograda Srbije, a danas je nažalost ta slika prilično izmijenjena. Međutim, prokupac je i dalje najrasprostranjenija autohtona srpska sorta, koja se poslednjih godina sve više širi u skladu sa veoma skromnim potencijalom sadnog materijala koji je dostupan u Srbiji. Kao veoma stara sorta, jedna od najstarijih autohtonih na Balkanu, poznata je još pod nazivima rskavac, kameničarka, nikodimka, crnka, niševka, prokupka i zarčin, a najviše se gaji u središnjem dijelu centralne Srbije, Kosovu, Makedoniji i malo u Vojvodini. Osim u našoj zemlji, na većim površinama gaji se i u Bugarskoj. U ampelografskim klasifikacijama prokupac se nažalost ne svrstava u sorte koje daju vrhunska vina, ali činjenica je da vina od prokupca, uz pravilan pristup u vinogradu i vinariji, mogu da stanu rame uz rame sa vinima vodećih svjetskih sorti. Od prokupca mogu da se dobiju vina duboke crvene boje sa izraženim taninima, ali u većini slučajeva daje crvena vina lake do umjerene boje sa laganijom taninskom strukturom, umjereno bogata u alkoholu i ekstraktu i sa nešto manje kiselina. Na stil i kvalitet vina značajno utiče lokacija vinograda, topografija terena, ekspozicija, klima, godina berbe kao i vinifikacija. Od prokupca mogu da se proizvedu i odlična monosortna vina, ali je takođe odličan i u kupažama sa vrhunskim sortama, kao što su Merlot, Cabernet Sauvignon, Shiraz

Continue reading “Prokupac, novi-stari vinski vladar Srbije”

Godina dana u vinogradu

Godina dana u vinogradu, otkrijte 10 etapa vegetativnog cikusa vinove loze. Naslov orginala: 1 an dans la vigne, découvrez les 10 étapes du cycle végétatif de la vigne. Izvor: https://levinpourtous.com/; Pripremio: Dragutin Mijatović

Evolucioni razvitak vrste ili sorte vinove loze naziva se FILOGENEZA (nekoliko hiljada ili stotina godina). Životni ciklus čokota kao biljke naziva se ONTOGENEZA (Veliki životni ciklus). Veliki-životni ciklus (oko 50 godina), vegetativno dobijenog čokota prolazi kroz odgovarajuće periode rastenja i razvića: period rastenja mladih biljaka, period rastuće rodnosti, period pune rodnosti, period opadajuće rodnosti, period starenja i odumiranja čokota.

Godišnji ciklus razvića vinove loze (mali životni ciklus), ne kalendarske godine, prolazi kroz dva perioda: period vegetacije (oko 7 mjeseci) i period zimskog odmora (oko 5 mjeseci). Period vegetacije odvija se kroz 6 fenofaza (1.Kretanje sokova (suzenje i plač), 2.Rastenje lastara i cvasti, 3.Cvjetanje i oplodnja, 4.Razvoj zelenih bobica, 5.Sazrijevanje grožđa, 6.Sazrijevanje lastara i opadanje listova). Tako loza u beskonačnom ciklusu iz godine u godinu živi, preživljava i uz pomoć vinogradara daje grožđe koje će vinar upotrijebiti i iskoristiti za ovo ili ono vino. Pa pođimo na to jednogodišnje putovanje da vidimo šta čokote i čovjeka čeka na tom ponekad izuzetno trnovitom, često nepredvidivom putovanju.

Cvetanje vinove loze – važne napomene u tehnologiji

Izvor: https://www.agroklub.rs/; Objavljeno: 26.05.2019. Autor teksta: diplomirani inženjer agronomije, Adrian Horvat, Ministarstvo poljoprivrede

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa.

<Foto: Pixabay/PublicDomainPictures

Cvetanje vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvetanje omogućava oplodnju cvetića vinove loze, što je preduslov za rod grožđa. U većini vinogorja, cvetanje najčešće počinje krajem maja. Prva sorta, koja započinje cvetanje vinove loze je beli pinot odnosno šardone. Poslednji u cvetanje kreću graševina i suvinjon. U nekim godinama kada naglo otopli, gotovo sve sorte krenu sa cvetanjem u razmaku od svega pet do šest dana dok u nekim godinama, kad za vreme cvetanja nastupi zahlađenje, razmak između otvaranja cvetova šardonea i suvinjona može biti i do 14 dana. Cvetanje započinje kada se dnevne temperature kreću između 10°C u jutarnjim satima i do 25°C u popodnevnim satima. Nakon što dođe do oplodnje, iz tučka će se razviti bobica sa do četiri semenke, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu.

Continue reading “Cvetanje vinove loze – važne napomene u tehnologiji”