Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu

Naslov orginala: Wine science-powdery mildew, the wine world's biggest problem. Izvor:
https://wineanorak.com/;
Objavljeno: 27.03.2020. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović

Svako ko je ikad pokušao uzgajati vinovu lozu bez prskanja vjerovatno je naišao na pepelnicu.

To je najčešća bolest vinove loze i jedan je od glavnih razloga što vinogradari moraju prskati hemikalijama nekoliko puta godišnje. Ima je svuda u vinskom svijetu, a podložne su joj sve sorte Vitis vinifera. Erysiphe necator je naučni naziv za bolest vinove loze zvanu pepelnica. Prvobitno je bila poznata kao Oidium tuckeri, a neki je još uvijek nazivaju Oidium, posebno u Francuskoj.

Možda ćete je vidjeti i kao Uncinula necator, ali Erysiphe necator je standard. Malo istorije. E. necator dolazi iz SAD-a. Tamo su domaće sorte vinove loze vrlo dugo koevoluirale sa ovom gljivom i razvile otpornost na nju. Ali tada, 1845. godine, pronašla je put do tople leje engleskog vrtlara.

Edward Tucker u Margate ju je primijetio na svojoj lozi. Konsultovao se sa M. J. Berkeley, botaničarom iz Bristol-a, koji ju je identifikovao kao novu vrstu i imenovao po gospodinu Tucker-u. Tucker ju je također pogledao pod mikroskopom i zaključio je da se radi o vrlo sličnoj bolesti plijesni breskve, sa kojom se već poznavao. Još davne 1821. godine irski vrtlar zvan John Robertson uspješno je koristio sumpor za suzbijanje breskve, što je učinio i Tucker, i to je uspjelo. Robertson je pomiješao sumpor sa sapunom, dok je Tucker sumpor pomiješao sa krečom. Obe mješavine su djelovale.

Uprkos uspješnom liječenju, pepelnica je započela širenjem, širom Velike Britanije i Francuske. Prije izvjesnog vremena to je bio veliki problem u vinogradima Evrope. Prvo je primijećena u francuskim vinogradima 1847., a potom u Italiji 1849. Početkom 1850-ih, njeno stalno prenošenje uzrokovalo je velike probleme ekonomski, iako su se vinogradari upoznali sa najboljim načinima primjene sumpora kao lijeka. Od tada je sve prisutnija u vinogradima svijeta. Erysiphe necator je gljivična bolest. Postoje dva načina za širenje.

Prvi to su strukture nazvane konidije, koje se aseksualne šire nošene vjetrom. Gljiva prezimljuje kao micelij (masa gljivičnih hifa, koje su poput cijevi, i one normalno rastu). Često će micelij prezimiti u pupoljku u razvoju. Kad vinova loza počne rasti u proljeće, pupoljak se otvara i cijela struktura koja izraste biće zaražena gljivicom. To se naziva malaksalost lastara. Nakon nekog vremena, svi zeleni dijelovi lastara prekriju se nečim što nalikuje bijelom prahu: to su konidije, a one inficiraju ostatak loze.

Drugi način prijenosa je formiranjem struktura koje se nazivaju cleistothecia. To je seksualni stadijum gljivice, a posebno je opasan, jer kada je gljiva u seksulanom stadijumu, ona svoje gene miješa okolo, i vjerovatno je da će se dogoditi otpornost na bilo koji fungicid. Cleistothecia su crna sferna tijela i sadrže 4-6 ascija, a svaka sadrži 4-7 askospora. One obično prezimljuju ispod kore loze, a zatim na proljeće ispuštaju spore koje klijaju i ponovo pokreću gljivičnu bolest. Cleistothecia nije prisutna u svim zemljama u kojima se nalazi pepelnica- plijesan (na primjer, relativno nedavno otkrivena je na Novom Zelandu, gdje ih ranije nije bilo).

Continue reading “Nauka o vinu – pepelnica najveći vinogradarski problem u svijetu”

Sedam vinskih čuda svijeta

Naslov orginala: The Seven Wine Wonders of the World. Izvor: https://www.vivino.com/, Objavljeno: 27.11.2015. by Julien Miquel. Prevod: Dragutin Mijatović

Svi to znamo: svijet vina pun je čuda. Ima ih više nego što bilo ko može izračunati. Jednostavno rečeno, što više znate o vinu, više otkrivate zadivljujuća i iznenađujuća čuda koja se odnose na našu svakodnevicu – krajolike, kulture, zgrade, ljude – i, što je još zanimljivije, našu istoriju. Iako bi se moglo tvrditi da se u svakom detalju čuda čini ono što čini vino, letjeli smo cijelim širokim svijetom kako bismo identifikorali njih sedam koji se ističu i zaista zbunjuju maštu svojom apsolutnom veličinom i nasljeđem. Pogledajte ih u nastavku i recite: za koje biste čudo promijenili svoje planove za sljedeći odmor? Drugim riječima: koje ćete dodati na svoju listu – destinaciju?

1.Vulkanski pustinjski vinogradi Lanzarote, Kanarska ostrva, Španija


Kanarska ostrva dio su Španije, udaljena oko 600 milja (1.000 km) od Iberijskog poluostrva, u velikoj regiji Maroka, zapadna Sahara, Afrika. Budući da je tako blizu najveće pustinje na svijetu, jedva da ikad pada kiša na sedam vulkanskih ostrva arhipelaga. Na najistočnijem ostrvu: Lanzarote, pejzaži su lunarni, dominiraju crna vulkanska tla, a stalno duvaju jaki atlantski vjetrovi što onemogućava da išta raste.

Ipak, vjekovima su lokalni poljoprivrednici usavršavali tehniku uzgoja vinove loze u tim nemogućim uslovima, i što je još važnije, proizvodili vino. Svaka je loza posađena u širokoj rupi stvorenoj od ljudi ukopane u vulkansko tlo i okružena kamenim polukružnim zidom. Depresija pomaže u upijanju svake kiše i usmjeravanju vode prema korijenju vinove loze, dok zid nudi efikasnu zaštitu od vjetra i dehidracije biljaka. Nepregledni pejzaži koje nude ovi jedinstveni vinogradi počast su čovjekovoj upornosti u proizvodnji vina u ekstremnim uslovima i dokaz velike otpornosti vinove loze. Lanzarote proizvodi vina različitih boja i stilova: crvena, bijela ili rosé, suva ili slatka od različitih sorti grožđa poput Malvasia, Moscatel ili Listan Negro.

Grožđe je mnogo više nego samo vino

Naslov orginala: The grapes, much more than wine. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović

Vino se uglavnom dobija iz grožđa, ali postoji mnogo proizvoda koji se koriste i za prehranu ljudi i za druge svrhe.

Makroekonomski podaci vinskog sektora, koji su često izloženi u Vinetur, otkrivaju veliki značaj uzgoja vinove loze u svijetu, a posebno u tradicionalno vinogradarskim zemljama.

U stvari, vino je daleko najglavniji proizvod koji se dobija od grožđa, mada postoje mnogi drugi proizvodi koji takođe imaju svoju važnost, kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa kulturnog koje ćemo vidjeti u nastavku.

Još davno sa pritomljavanjem vinove loze, čovjek je grožđe fundamentalno koristio kako bi sebi obezbijedio hranu, danas grožđe uglavnom služi za proizvodnju vina. Međutim, sa napretkom vinarske djelatnosti, tokom vjekova, dobijeni su i drugi proizvodi od grožđa i pogodni drugim namjenama, uključujući i neprehrambenu namjenu.

Ovo su glavni proizvodi koji se dobijaju od grožđa:

Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa

Naslov orginala: Portugal anticipates the internationalization of its grape varieties. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Slike sorti: https://plantgrape.plantnet-project.org/en/; Objavljeno: 12.02.2020. by Alexandre Abellan. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, autohtona sorta, vino, portugal


32 sorte grožđa predstavljaju 75% portugalskih vinograda u 2018. godini (10% Tempranillo, 7% Touriga Franca, 6% Touriga Nacional, 6% Fernão Pires, 4% Castelão …). – foto kredit: Alexandre Abellan (Vitisphere)

Vidjevši svoje domaće sorte kako se šire u kontekstu prilagođavanja suši, portugalski vinogradi doživljavaju komercijalnu priliku i pripremaju se za vrednovanje zaboravljenih sorti grožđa.

“Danas su međunarodne sorte grožđa francuske. Uz klimatske promjene, ovo će se dogoditi i sa autohtonim sortama Iberskog poluostrva. Touriga Nacional (na slici, desno) i Alvarinho (na slici, lijevo) postat će međunarodne sorte grožđa “, naglašava Jorge Monteiro, predsjednik udruženja interprofesionalna vina Portugala (ViniPortugal) na pariškom sajmu Vinexpo (izložbeni centar Versailles).

Continue reading “Portugal očekuje internacionalizaciju svojih sorti grožđa”

Upoznavanje vina Urugvaja

Naslov orginala: Exploring the Wines of Uruguay. Izvor: https://daily.sevenfifty.com/; Slike sorti: https://glossary.wein-plus.eu/; Objavljeno: 13.01.2020. by Amanda Barnes. Prevod: Dragutin MIjatović

Sa sortama Tannat i Albariño kao glavnim zvijezdama, zemlja proizvodi neka od najistaknutijih vina u Južnoj Americi.

<Vinska regija Maldonado. Slika: Bodega Garzón

Urugvaj, smješten između Argentine i Brazila, četvrti je najveći proizvođač vina u Južnoj Americi – njegova proizvodnja u 2018. godini bila je 18 miliona litara. Iako ga veze tanga i karnevala kulturno povezuju sa Argentinom i Brazilom, Urugvaj proizvodi vina jedinstvena na kontinentu.

Oblikovan blagom, atlantskom klimom, Urugvaj je više usporediv sa europskim vinskim regijama od svojih latinoameričkih susjeda, koji imaju kontinentalni, pacifički ili suptropski uticaj. “Urugvaj me više podsjeća na Portugal – malo mjesto sa morskom klimom na Atlantskom okeanu, sa promjenljivim vremenom”, kaže Hans Vinding Diers, konsultant vinara u Bodega Oceánica
José Ignacio iz Maldonado, koji je proizvodio vina na četiri kontinenta. “Urugvaj možete uporediti sa Bordoom, jer ima klimu atlantskog uticaja.”

Klima Starog svijeta u Novom svijetu dio je razloga što se kupci interesuju za urugvajsko vina; tu je i uzbuđenje otkrivanja nečeg novog. “Ono zašto volimo urugvajsko vino je njegov potencijal da postane glavni igrač na vinskoj karti Južne Amerike”, kaže Julio Robledo, suvlasnik Grand Cata, prodavnice vina u Washingtonu, D.C., specijalizovane za vina latinoamerički proizvođača.

“Još je mnogo toga što možemo vidjeti i otkriti iz Urugvaja, a različitost je ključna. Mnogi naši kupci imaju određenu predstavu o Urugvaju i sorti Tannat, ali kada probaju novu bocu ili novo grožđe iz Urugvaja, definitivno se osjećaju iznenađeni kvalitetom. “

Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina

Naslov orginala: The Tiny But Fascinating Realm of Irish Wine. Izvor: https://www.themanual.com/; Slika: Holly Wilmeth. Objavljeno: 12.03.2020. by Mark Stock. Prevod: Dragutin MIjatović

Da budemo pravedni, to praktično ne postoji, ali irska vinska scena može jednog dana probuditi barem trunku pažnje. Ako Engleska može proizvoditi pjenušava vina, a Japan može uzgajati Pinot Noir, zašto Irska ne može to isto pokrenuti? Pa, nekoliko stvari djeluje protiv Irske. Irska je prilično sjeverno, izvan dosega većine sorti Vitis vinifera. Također je vlažno kao i uvijek, pod onim što izgleda poput beskonačnog i turobnog oblaka. Klima se, naravno, mijenja i u svakoj zemlji postoje avanturističke duše. U tom smislu, postoji barem treptaj potencijala kada je u pitanju irsko vino. Kao što je hippest bend onaj za koji niko nije čuo, možda će se pojaviti i najzastupljenija vinska scena koja se još nije formirala. Nisam ovdje da to objavim kao sljedeću veliku stvar; daleko od toga. Ali ako se trendovi nastave i prevladava zanimanje za nepoznato, barem će doći do određenog rasta u ovoj, sada nepoznatoj areni.

Trenutno sorte koje najbolje stoje u Irskoj su otporne sorte, poput sorte Rondo. Hibridna crna sorta nastala je 1960-ih. Ircima se posebno sviđa otpornost na plijesan i mraz. Postoje i druge sorte, poput sorti Gewurztraminer, Cabernet Sauvignon i Merlot, ali ove sorte se obično uzgajaju zagrtanjem zimi ili sa nekim tzv kotačima za klimatski uzgoj (climatic training wheels). Irsko vino je malo, ali sa očaravajućim ekosistemom. Mikro-scena pomalo liči na istraživanje Marsa ili neke nove nautičke rute stvorene topljenjem ledenih kapa, a industrija se prvi put rađa oko svakog novog ugla. Vino postoji u određenoj mjeri privatno, s tim da mali proizvođači prave dovoljno vina za svoje komšije i nemaju javnu degustaciju vina ili sistem putovanja (vinskih cesta). Postoje neophodna voćna i vina bobičastog voća koja obično asociraju na hladna i vlažna mjesta. Ali postoji i više od toga. Jedan od zanimljivijih likova o irskom vinu je David Llewellyn. Vožnja rolerom na njegovim vinogradarskim avanturama koje vodi, sam za sebe, vrijedi pratiti na društvenim medijima.

Continue reading “Malo, ali fascinantno carstvo irskog vina”

Sadnja vinove loze – vreme i način, nekoliko saveta

Izvor: https://www.poljosfera.rs/; Objavljeno: 21.01.2020.

Sadnja vinove loze je operacija koju moramo uraditi na pravi način. Zato je važno najpre odabrati odgovarajući zdrav sadni materijal, poziciju za sadnju i obaviti je u pravo vreme i na pravi način. Pre zasnivanja vinograda potrebno je izabrati odgovarajući sadni materijal.

Savete daje Radmila Koprivica dipl. inž. poljoprivrede PSSS.

Izbor sadnog materijala.Za zasnivanje vinograda, pa i kada se radi o malom zasadu, treba koristiti samo kalemove prve klase, koji ispunjavaju sledeće kriterijume:

  • – bazalni deo ožiljenog kalema mora da ima 3 – 5 dobro razvijenih, radijalno raspoređenih osnovnih žila, prečnika 3 mm, dobro obraslih sitnim žilicama;
  • – korenov vrat treba da bude prav, zdrav, bez mehaničkih oštećenja, prečnika 8 -10 mm;
  • – spojno mesto treba da je dobro sraslo, bez guka, da je kalusiralo sa svih strana ravnomerno, što se proverava pritiskom u najmanje 3 tačke;
  • – lastar treba da je zdrav, neoštećen, dobro sazreo (najmanje 10 sazrelih članaka), dužine najmanje 50 cm, sa normalno formiranim, zdravim i neoštećenim okcima.

Ovakav sadni materijal je klasični sadni materijal i nosi etiketu narandžaste boje.

Vreme i način sađenja vinove loze. Sadnja loze se može obavljati tokom cele godine. U praksi je međutim, sadnja loze uslovljena klimom, meteorološkim prilikama, zemljištem i vrstom sadnog materijala. U našim klimatskim uslovima loza se najčešće sadi u proljeće i u jesenJesenja sadnja je više preporučljiva za toplije rejone i laka zemljišta. Nepovoljna strana jesenje sadnje je što se spojna mesta posađenih loznih kalemova nalaze iznad zemlje ili blago zatrpana, i u rejonima sa oštrim zimama mogu da izmrznu. Na lakim, propusnim i peskovitim zemljištima, sadnja loze može da počne ranije, jer se takva zemljišta brže prosuše i zagreju.

U toplim rejonima – u kojima se zemljište ne zamrzava – sadnja loznih kalemova može se obaviti preko zime. Sađenje loze preko leta – od juna do oktobra – može se izvesti ako se kao sadni materijal koriste kalemovi koji se proizvode po tzv. sistemu kartonažne tehnike i sade bez vađenja iz lako raspadljive kartonske ambalaže. U našim klimatskim uslovima najbolje je da se sadnja obavi od sredine marta do sredine aprila. Najpre se sačeka da se zemljište prosuši i ugreje, zatim se pristupa sađenju.

Continue reading “Sadnja vinove loze – vreme i način, nekoliko saveta”

Učiteljica koja se zaljubila u grožđe

Naslov orginala: The teacher who fell in love with grapes. Izvor: https://www.monitor.co.ug/; Objavljeno: 14.03.2020. by Rajab Mukombozi. Prevod: Dragutin Mijatović


Ham Ahimbisibve (lijevo) objašnjava proizvodnju grožđa na svojoj farmi

Rezime. Poljoprivrednici zarađuju najmanje Shs3,6m ($35.000) sa 0,4 ha zemlje u sezoni. Pojedini dobro njegovani čokot može dati između 200 i 300 kilograma grožđa. Brda, brežuljci i brda gdje god pogledate. Neki mali, neki veliki i svi se pružaju oblikujući prekrasan krajolik u Nyakayojo, okrug Mbarara (Uganda). Kada posjetite to područje, morate biti spremni preći brda. To troši puno energije, ali tim Seeds of Gold bio je spreman za vježbu dok smo pratili Ham Ahimbisibwe, učiteljicu srednje škole Mbarara, koja upravlja vinogradom. Nakon uspona i spuštanja preko nekoliko brda, sreli smo Ahimbisibve na farmi ispitujući grožđe koje se koristi za proizvodnju vina. Sa njom su bila tri farmera, koje je Ahimbisibve podučavala kako da se brinu o lutajućim čokotima.

“Oni dolaze ovamo na predavanja. Većina ljudi u ovom regionu drži stoku pored uzgoja banana, ali dobar broj sadi vinovu lozu radi proizvodnje grožđa jer im nudimo tržište “, rekla je Ahimbisibve. U vinogradu od 4 ha, Ahimbisibve gaji i Muscat i Camel stono grožđe, koje takođe dobro uspijevaju u polusušnim područjima.

Continue reading “Učiteljica koja se zaljubila u grožđe”

Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti

Naslov orginala: The vineyard, much more than a land and vines. Izvor: https://www.vinetur.com/; Objavljeno: 01.03.2019. by Richard Sanchoyarto. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, tlo, hranljive materije, voda, korov

Pogled na vinograd, u sebi nosi složeni sistem u kojem su kombinovani uticaji mnogih različitih elemenata.

Na prvi pogled može se činiti da je vinograd samo polje zasađeno vinovom lozom, ali u stvarnosti je i mnogo više od toga. Vinograd je složen sistem u kojem su kombinuju uticaji mnogih različitih elemenata. Čokoti imaju veliku zavisnost od klime u kojoj rastu i tla koje naseljavaju. Svaki put kada vinogradar donese odluku o lokaciji vinograda, mora voditi računa o tome kako će ta dva elementa, klima i tlo, uticati na čokote. Važno je imati na umu da je sve što ćemo pronaći u vinogradu organizovano je od ruke čovjeka. Imaju starost, lokaciju i raspored koje imaju, vinogradi nisu proizvod prirode, već ljudske volje za dobijanjem grožđa za proizvodnju vina. Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zvisno od sezone: vegetativnog ciklusa

Kada posjetimo vinograd ustanovit ćemo da čokoti imaju vrlo različit izgled, zavisno o sezoni u godini. To se događa zato što vinova loza podliježe vegetacijskom ciklusu, vezanom uz proizvodnju grožđa, a reguliša ga vinogradar.

Continue reading “Vinograd, mnogo više nego samo zemlja i čokoti”

Procjena prinosa grožđa

Naslov orginala: Crop Estimation of Grapes. Izvor: https://ohioline.osu.edu/; Objavljeno: 23.02.2012. by Agriculture and Natural Resources*. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, prinos, planiranje prinosa

Dugoročna održiva proizvodnja grožđa za proizvodnju vina sve se više vezuje za jasno i tačno znanje o vinogradarskim uslovima, koji su često promjenjivi zbog nedosljednog vremena iz sezone u sezonu, posebno u nekim regionima. Pored toga, predviđa se da će klimatske promjene (poput povećane akumulacije toplote i kišnih perioda) povećati ovu varijabilnost. Dakle, budući ekonomski opstanak i uspjeh industrije grožđa i vina zavise o našoj sposobnosti da razumijemo i uzmemo u obzir ovu varijabilnost i nastojimo poboljšati kvalitet grožđa.

Ovaj rad pomaže uzgajivačima grožđa u nastojanju pružanjem alata za korekciju prinosa i varijabilnosti kvaliteta, a to se može postići procjenom prinosa (PP). PP je praksa predviđanja, što je moguće tačnije količine grožđa koje će biti ubrano. Vinogradari moraju znati količinu grožđa koje proizvode, kao i da li je čokot dovoljno uravnotežen (previše opterećen rezidbom ili premalo opterećen) za proizvodnju kvalitetnog grožđa i uzgoj zdravih čokota. Nadalje, vinogradari žele unaprijed znati koliko u podrumu treba prostora (tankova) pripremiti za fermentaciju.

Fiziologija rasta bobica. Bobica grožđa u vegetaciji raste po veličini i težini prateći tzv S krivu ili dvostruku sigmoidnu krivu koja se možu podijeliti u tri različita stadijuma (graf. 1). Nakon cvjetanja (cvatnje) i zametanja bobica, početni rast bobica je povezan sa brzom diobom ćelija koja slijedi ćelijsko uvećanje. Fazu diobe ćelije (stadijum I) prati faza ekspanzije-povećanja ćelije (stadijum III) sa intermedijarnom-ubačenom fazom (stadijum II) smanjenog rasta koja se naziva „stadij usporavanja rasta“.

Brzi vodič za Field Blends

Naslov orginala: A Quick Guide to Field Blends. Izvor: https://www.winemag.com/; Objavljeno: 06.08.2019. by Shelby Vittek. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinograd, grožđe, sorta, mješavina sorti, vino

Danas se većina miješanih vina proizvodi od grožđa koje se uzgaja na lokacijama specifičnim za sortu. Grožđe se odvojeno bere i fermentiše, a potom kombinuje da bi se dobilo konačno vino. Ali nisu sve mješavine proizvedene na ovaj način. Prije postojanja sortnih vina i modernih mješavina cuvée, postojale su skromne poljske mješavine – smješa sorti u vinogradu (field blends). Ovaj drevni pristup vinarstvu nekad je bio normalan. Iako je danas manje uobičajen, u pojedinim vinskim regijama tradicija još živi. Pogledajmo istoriju i budućnost vina iz smješe sorti na terenu.

Douro Valley, Portugal

Šta su field blends (terenske mješavine – mješavina sorti u vinogradu) i kako se prave?

Mješavine sorti u vinogradu čine kombinacije različitog grožđa – različitih sorti koje se uzgajaju u istom vinogradu, a zatim se grožđe istovremeno bere i fermentiše. Ova jedinstvena vina razlikuju se od tipičnih mješavina kakve poznajemo danas, poput onih iz regiona Bordeaux, gdje se sorte grožđa odvojeno uzgajaju i odvojeno se obavlja fermentacija.

Vjekovima su sorte grožđa gajene rame uz rame u vinogradu. Vinari iz Starog svijeta sadili su neke sorte za zrelost, neke za kiselost, a druge da bi dobili boju. To je učinjeno kako bi se osiguralo da se berba te godine ne izgubi ako bi ekološki uslovi uticali na jednu ili više sorti grožđa. Bio je to način da se održi dosljedan kvalitet mnogo prije nego što je tehnološki napredak to olakšao. U berbi se interplantirano grožđe bere i zajedno stavlja na fermentaciju. Profil okusa ovih mješavina varira zavisno od grožđa sorti koje su u mješavini, ali cijene se zbog ravnoteže, harmonije i složenosti. Za mnoge vinare koji vole da ih prave, mješavine sorti u vinogradu su poseban i ekspresivan način prikazivanja terroir-a vinograda i poštivanja tradicije.

OIV i UNWTO dogovorili se o razvoju vinskog turizma

Naslov orginala: OIV and UNWTO agree to develop wine tourism. Izvor: https://www.vitisphere.com/; Obajvljeno: 12.02.2020. by Juliette Cassagnes. Prevod: Dragutin Mijatović

OIV (Međunarodna organizacija za lozu i vino) i UNWTO (World Tourism Organization -Svjetska turistička organizacija) potpisali su u Madridu, 24. januara 2020., načelni sporazum usmjeren na razvoj vinskog turizma na globalnom nivou.

Memorandumom o razumijevanju OIV i UNWTO nastoje promovisati vinski turizam kao instrument ruralnog razvoja – foto kredit: OIV

Ovaj „memorandum“ namijenjen je da podstakne određene orijentacije i akcije usmjerene na razvoj vinskog turizma u regionima. “Naše dvije organizacije udružit će svoje tehničke resurse za postizanje ovog cilja”, rekao je Pau Roca, direktor OIV-a.

U kratkom roku najneposredniji zajednički projekti su 5. svjetska konferencija o vinskom turizmu (The 5th World Conference on Wine Tourism) koja će se održati od 15. do 18. oktobra u Alentejo (Portugal) i 43. svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva (The 43rd World Congress of Vine and Wine), koji će se održati od 23. do 27. novembra u Santijago de Chile.

Razvoj vinskog turizma dio je strateškog plana OIV 2020-2024.

Istočno mediteransko vino

Naslov orginala: In Focus: Eastern Mediterranean Wine. Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/; Objavljeno: 14.01.2020. by Phoebe French. Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vinogradarstvo, vino, mediteran

Pokrivajući široko područje, zemlje koje proizvode vino u zemljama istočnog Sredozemlja počinju osjećati svoje prisustvo na svjetskoj vinskoj sceni, pomažući znatiželjnim potrošačima u potrazi za novim iskustvom okusa.

Pokrivajući područje koje se proteže od Hrvatske do Armenije i Libana, izrazi „istočno Sredozemlje“, „istočnoeuropsko“ ili „region crnog mora“, iako se koriste u referentne svrhe, malo odražavaju idiosinkrazije vina proizvedenih u dosta širokom regionu. Iako se na ovom području nalazi niz zemalja koje poznajemo kao kolijevku vina, specijalnom znanju o vinogradima na 1.400 metara nadmorske visine u Armeniji, ćilibarnim posudama qvevri vina Gruzije ili izraelskog Argaman-a ostaju u rukama nekolicine odabranih. Često izostavljeni iz udžbenika, nedavno objavljeno osmo izdanje Jancis Robinson i Hugh Johnson‘s World Atlas of Wine pokušali su popraviti ravnotežu, prvi put posvećujući stranice vinogradima Ciprus, Libanon i Israel.

Devedeset glavnih vinskih regiona u svijetu?

Naslov orginala: The 90 main wine regions of the world. Izvor: https://www.vinetur.com/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, vingradarski rejoni, svijet

Raspored glavnih regiona za proizvodnju vina na planeti, po državama je dosta zanimljiv. Vinova loza kao biljka za proizvodnju vina prisutna je praktično u svakom uglu svijeta, međutim velike zemlje koje se bave proizvodnjom vina ograničene su na nešto više od desetak regiona.

Trenutno uzgoj vinove loze u svijetu proširio se na dvije sasvim definisane trake u kojima se danas pravi vino, smještene na obe hemisfere: na sjeveru (Francuska, Španija, Italija, Njemačka, Portugal i Sjedinjene Države, itd) i na jugu (Argentina, Čile, Australija, Južna Afrika i Novi Zeland, itd).

Kolijevka vina bila je i ostaje u Evropi u kojoj se proizvodi više od polovine vina sa svih strana planete. Međutim, brojne svjetske zemlje uspješno su se pridružile svjetskoj vinskoj sceni. Većina ljubitelja vina zna, manje-više glavne zemlje koje proizvode vino na planeti, čak i manje uobičajeni potrošač vina može imenovati tri ili četiri zemlje proizvođača. Međutim, stvar se mijenja kada je u pitanju imenovanje regija koje proizvode grožđe i vino. Ostavljajući po strani Španiju, gdje postoji više od 130 regija između geografskih oznaka (Geographical Indications), oznaka porijekla (Denominations of Origin) i vina za plaćanje,  ovdje se ograničavamo na ostalih nekoliko glavnih svjetskih regija koje su podijeljene po kontinentima i zemljama: Više u PDF filu.

Značaj izbora sorte vinove loze u proizvodnji grožđa i vina

Pripremili: Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović

Uvod. Preci današnje kulturne loze se svrstavaju u red najstarijih biljaka cvjetnica naše planete. Brojni paleontološki nalazi pokazuju da su izvjesne forme loze izumrlog roda Cissetes rasle u geološkom periodu krede. U periodu tercijara, postojale su forme rodova Ampelopsis, Parthenocissus i Tetrastigma. Na širokom prostoru Amerike, Evrope i Azije nađeni su dokazi o nekadašnjem postojanju predstavnika roda Vitis. Iz roda Vitis najviše je bila raširena Vitis teutonica koja mnogo podseća na današnji Vitis silvestris. Pored Vitis silvestris kao reliktne vrste porijeklom iz tercijara, iz istog perioda su i Vitis amurensis u istočnoj Aziji, Vitis labruska i Vitis riparia u Severnoj Americi. Pod uticajem spoljne sredine, tokom svoje duge evolucije, ove vrste su se mijenjale i prilagođavale, ali su sačuvale mnoge zajedničke biološke osobine.

U dugom periodu evolucije, na prostorima gde je preživela ledeno doba, Vitis silvestris je po zakonima prirodne selekcije dala veliki broj ekotipova. Rezultat prirodnog odabiranja je bio: različita otpornost na niske temperature, na sušu i tip zemljišta, na biljne bolesti i štetočine, kao i na različitu dužinu vegetacionog perioda. Kada je čovek počeo da posebno odabira i gaji sočne plodove vinove loze stvorena je domaća – kulturna odnosno plemenita vinova loza. Nastale su mnoge sorte sa različitom krupnoćom i oblikom grozdova i bobica, različitim mirisom i ukusom mesa, kao i sa različitim tipom cvijeta.

Na uzgoj vinove loze i izbor sorte utiču mnogobrojni faktori (abiotički, antropološki i biotički), što se vidi iz sljedeće šeme.

Kada je krajem 60-tih godina XIX veka iz Amerike u Evropu prenijeta filoksera (Phylloxera vastritix), koja je uništila vinogradarstvo na tlu Evrope, spas je potražen u donošenju iz Sjeverne Amerike hibrida nastalih spontanim ukrštanjem različitih sorti Vitis vinifera, koje su donijeli doseljenici iz Evrope i američkih vrsta roda Vitis koji su bile otporne na filokseru. Selekcijom američkih vrsta i spontanih međuvrsnih hibrida i njihovim ukrštanjem sa sortama plemenite loze nastala je grupa sorti koja je označena kao “stari međuvrsni rodni hibridi”. Ovi hibridi su pored otpornosti na filokseru, posjedovali i otpornost na najopasnije bolesti vinove loze.

U dugom trajanju geoloških epoha, stvarala se osnova svih oblika današnje kulturne loze. Prvi i najmasovniji oblik kulturne loze stvaran je pod uticajem čovjeka u periodu dugom više stotina godina i još uvijek traje. Druga dva oblika kulturne loze međuvrsni rodni hibridi i lozne podloge stvorene su u novije vreme, što je bilo izazvano pojavom filoksere u Evropi.

O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. O broju sorti vinove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Mnogi autori navode podake koji se najčešće kreću između 5.000 i 15.000. Najnovija svjetska inventarizacija genofonda vinove loze je pokazala da se u 40 vinogradarskih zemalja komercijalno gaji 1.383 sorti (kultivara), a da se u 121 kolekciji u Svijetu nalazi 10.659 različitih sorti (Cindrić i sar, 2000).

Cio tekst može se pročitati u priloženom PDF filu.