Muzika i vinski savjeti

Muzika i vinski savjeti. Ispijanje vina je uzbudljivo putovanje otkrivanja, koje uključuje sva osjetila. Pogledate vino kako biste procijenili boju, njuškate vino da uhvatite arome i kotrljate vino oko usta kako biste utvrdili kako se okus i tekstura spajaju. Ali slušate li ikada vino?

Muzika i vinski savjeti
Latice ruže su u vinu samo vi to ne vidite

Muzika utiče na nas na više načina nego što smo obično svjesni, često i ispod praga svijesti. Na primjer, kada prepoznamo pjesmu, mozak neobično opazi da se vrijeme ubrzava. Ako čekate u dugom polaganom redu, ovo očito može biti dobra stvar.

Continue reading “Muzika i vinski savjeti”

Muzika je vino koja popunjava tišinu čaše

Muzika je vino. Muzika i vino predstavljaju različite analogije. Nedavne studije, koje je vodio profesor Charles Spence sa Oksfordskog univerziteta, pokazale su da se okusi poput slatko ili kiselo podadaraju sa zvučnim svojstvima kao što su visina tona i tempo. Zaista, on tvrdi da je to ključ za stvaranje ukusnijeg vina dok pijuckate, ako izaberete odgovarajuću muzičku pozadinu.

Muzika i vino

Besmrtni muzičari, od Verdija do Mocarta, napisali su nezaboravne stranice posvećene vinu, vjesniku sreće i radosti a privremeni trenutak zdravice je preuzeo ključnu ulogu u kontekstu Opere. Kombinacija muzike i vina može se pratiti nazad do drevne Grčke, u narativima i vazama slika koje ilustruju Bacchanalia, svečane proslave u čast Dionizu Grčkom bogu vina.

Continue reading “Muzika je vino koja popunjava tišinu čaše”

Može li muzika poboljšati okus vina

Može li muzika poboljšati okus vina. Provedena studija je pokazala da ljudi mogu imati 15% više uživanja pijući odabrano vino i istovremeno slušajući pravu vrstu muzike. Šta ti misliš? Jeste li imali dobrih iskustava sa određenim kombinacijama muzike i vina? Studija, koju je vodio Charles Spence, profesor eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Oxford, uporedila je okuse poput slatko-kiselo sa zvučnim karakteristikama muzike poput tona i tempa.

Studija kaže da muzika može poboljšati okus vinaCredit: Wikipedia / RAI National Symphony Orchestra (Turin) at MITO festival

„Mozak pod uticajem sredine“.

Studija je potvrdila da na mozak, a samim tim i na okus vina, utiče spoljašnje okruženje kada se jede i pije. Ako je sredina prijatna, takav je i okus. Ako želite poboljšati okus vina ili poboljšati određene karakteristike okusa, mudro odaberite pozadinsku muziku. Opšta otkrića bila su da ljudi žele uskladiti vanjske senzacije sa okusom. Tako su ljudi koji su bili uključeni u studiju upoređivali teška crvena vina, poput Malbec, sa instrumentima poput orgulja i svijetla bijela vina, poput Sauvignon Blanc, sa harfom. Dakle zvuk može u potpunosti promijeniti i okus i teksturu vina. Na primjer, ako slušate moćnu i tešku muziku, to će učiniti da okus vina bude snažniji i teži ili ako slušate nježnu i laganu muziku, lagani okus vina toj muzici više odgovara.

Continue reading “Može li muzika poboljšati okus vina”

Vinska simfonija – dirigovanje simfonijom vina …

Vinska simfonija – dirigovanje simfonijom vina uz pomoć proučavanja genoma (genomike) kvasca;  Naslov orginala: Conducting Wine Symphonics with the Aid of Yeast Genomics;  Izvor: https://www.mdpi.com/;  Objavljeno: 19.12.2016. Macquarie University, Sydney, Australia;  Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Yeast, Saccharomyces, wine, alcohol, aroma, hybridisation, mutagenesis, genetic engineering or genome engineering techniques

Savršeni balans

Za savršeno balansirano vino može se reći da stvara simfoniju u ustima. Da bi se postiglo uzvišeno, kako u vinu, tako i u muzici, potrebna je mašta i iskusna orkestracija umjetničkog zanata. Inventivnost za vino počinje u vinogradu. Slično kompozitoru muzike, vinogradar proizvodi grožđe kroz mnoštvo specifikacija kako bi postigao kvalitetan rezultat. Različite sorte grožđa Vitis vinifera omogućavaju stvaranje vina različitih žanrova. Slično muzičkom dirigentu, vinar odlučuje koji će žanr stvarati i razmatra resurse potrebne za ostvarenje potencijala grožđa.

Primarno razmatranje je kvasac: da li treba inokulisati sok od grožđa ili ga prepustiti “divljim kvascima”; da li treba inokulisati specifičnim sojem Saccharomyces ili kombinacijom sojeva Saccharomyces; ili da li da nastavite sa ne-Saccharomyces vrstama? Dok različiti kvasci Saccharomyces i ne-Saccharomyces obavljaju svoju ulogu tokom fermentacije, učinak nije završen sve dok „debela dama“ (S. cerevisiae) nije otpjevala (grožđani šećer je fermentisan do određene suvoće i alkoholna fermentacija je završena). Da li je vino harmonično ili ne harmonično? Hoće li potrošač tražiti još i ponoviti kupovinu?

Filharmonijski orkestar

Razumijevanje potreba potrošača omogućava vinogradarima da organizuju različite simfonije (stilove vina) koristeći jednostruke ili višestruke fermentacije (kvasce). Neki potrošači će izabrati zvukove filharmonijskog orkestra koji se sastoji od velikog broja raznovrsnih instrumentalista (kao što je slučaj sa vinom nastalim spontanom fermentacijom); neki će radije slušati manji ansambl (u  slučaju vina proizvedenog upotrebom odabrane grupe ne-Saccharomyces i Saccharomyces kvasca); a drugi će favorizovati dobro poznati i pouzdani superzvučni sopran (Saccharomyces cerevisiae). Ali šta ako digitalni muzički sintisajzer – kao što je sintetički kvasac – postane dostupan da može proizvesti bilo koji muzički žanr sa najčistijim zvukom dodirom nekoliko tipki? Hoće li sintisajzer pokvariti karakter muzike i dovesti do gubitka mnogo hvaljene romantične mistike? Ili će muzički sintisajzeri podržati kompozitore i dirigente da kreiraju nove kompozicije i još kvalitetnije performanse koje će oduševiti publiku?

Loza uživa uz zvuke muzike

Loza uživa uz zvuke muzike. Dolaskom u vinograd vlasnika DeMorgenzon u gradu Stellenbosch, možete čuti daleki zvuk muzike. Spustite prozore auta i možda ćete prepoznati Adagio Tomasa Albinonija u g-molu. Ili tonove Johanna Sebastiana Bacha, Georgea Friderika Handela, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Silvija Leopolda Weissa ili Jana Dismasa Zelenke. Klasična muzika ima mnogo koristi za ljudski razvoj, ali ovaj proizvođač vina je otišao korak dalje i izložio vinovu lozu baroknoj muzici. 

Imanje od 91 hektara ima dva bloka zasađena sortom Shiraz, ali jedan blok ima 22 zvučnika, razmaknuta 100 metara, gdje se pušta klasična muzika. Drugi blok je malo dalje tako postavljen da se mogu uočiti razlike. Kate Barratt, DeMorgenzonov menadžer za marketing, podvlači da muzička lista sadrži 2.473 dijela iz perioda baroka, tako da se muzika može slušati sedam i po dana bez ponavljanja. Djela koja imaju cimbalo u svom sastavu su uklonjena, ali samo za dobrobit ljudi, kaže Barratt. Cimbalo ne proizvodi najugodnije zvukove. Ona objašnjava da vinova loza ne čuje muziku, već osjeća vibracije zvučnih talasa.

Continue reading “Loza uživa uz zvuke muzike”