Nova podloga za vinovu lozu – M1? Podloge za vinovu lozu su sastavni i bitni dio vinogradarstva. Do pojave filoksere 1863. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Pojavom filoksere uništeni su mnogrobrojni vinogardi svijeta. Ostali su netaknuti samo vinogradi na vlastitom korijenu, podignutim na pjeskovitom tlu, jer pijesak ne pogoduju razvoju filoksere. Nakon […]
Nastavite sa čitanjem...
Od čokota do vina: Juni. Juni je vrijeme velikih promjena u vinogradu. Početkom mjeseca čokoti vinove loze imaju kratke lastare (izdanke) sa tek začetim bobicama. Do kraja mjeseca lastari su skoro potpuno izrasli i imaju uočljive grozdove. Ovo je period brze diobe ćelija za bobice. Što se tiče grozdova, broj pojedinačnih ćelija unutar svake bobice […]
Nastavite sa čitanjem...
Vinova loza i vino. Uzroci mikrobioloških odstupanja u vinu su višestruki. Brettanomyces i proizvodnja isparljivih fenola, mliječne bakterije koje proizvode mliječnu i sirćetnu kiselinu i CO2. Sirćetne bakterije koje razgrađuju alkohol u sirćetnu kiselinu. Ponovna fermentacija u boci ili BIB od strane Saccharomyces ili Zygosaccharomyces . Suočavamo se sa mnogim od ovih problema, povezanih sa […]
Nastavite sa čitanjem...
Od čokota do vina: maj. Nakon sezone mraza, cvjetanje je prva prava prekretnica do berbe. Berba slijedi otprilike 100 dana nakon ovog cvjetanja. Sada kada je sezona vegetacije u punom jeku, vrijeme ima stvarne posljedice na to kako se berba oblikuje. Vinova loza ima ono što je poznato kao „savršen cvijet“. Imaju i muški i […]
Nastavite sa čitanjem...
Od čokota do vina – April. Sa toplijim vremenom kretanje pupoljaka dolazi brzo. Sićušni pupoljci nabubre, a zatim brzo otkrivaju male, nejasne, zelene listove dok primordija izdanaka počinje da se izdužuje. Ove primordije izdanaka će postati potpuno razvijeni lastari u narednih nekoliko sedmica! Tačno vrijeme kretanja pupoljaka razlikuje od lokacije do lokacije i iz godine […]
Nastavite sa čitanjem...
Najstariji stogodišnji čokoti? U regiji Ningxia (Chateau Hedong, Kina), otkriveni najstariji čokoti vinove loze, stariji od 100 godina. To ih vjerovatno čini najstarijim preživjelim lozama i ranim dokazom vinske istorije planine Helan. Ukupno više od 220 stogodišnjih čokota vinove loze identifikovani su od strane stručnjaka. Grad Shizuishan u regiji Ningxia na sjeverozapadu Kine uvrstio ih […]
Nastavite sa čitanjem...
Pinot Nova je interspecies sorta dobijena ukrštanjem sorti Blauer Burgunder (Pinot Noir) x Malverina koje je 1990. obavio Ferdinand Regner u Klosterneuburger Weinbauinstitut (Austrija). Crna sorta grožđa (selekcioni br.1924-29). Priznata 2016. Sadrži gene Vitis berlandieri, Vitis rupestris i Vitis vinifera. Vrh mladog lastara je otvoren, jake antocijanske boje. Ima poluuspravan položaj rasta. Mladi listovi su […]
Nastavite sa čitanjem...
Kako spriječiti oštećenje vinograda od mraza? U toku vegetacije svi zeleni dijelovi vinove loze su podložni mrazu. Proljeće je posebno delikatan period za vinovu lozu. Proljećni mraz često oštećuje pupoljke koji se otvaraju i mlade izdanke-lastare i ugrožavaju prinos grožđa. Nisu sve sorte vinove loze podjednako osjetljive na mraz. Osjetljivost zavisi od faza razvoja pupoljaka. […]
Nastavite sa čitanjem...
Senzori za praćenje vinskog grožđa. Dobijena je nova tehnologija kako bi vinogradarima pružila praćenje vode i hranjivih materija koje mogu osjetiti kada je vinovoj lozi potrebna pažnja. Za proizvodnju jedne čaše vina od 125 mililitara potrebno je 109 litara vode, prema statistikama Water Footprint Networka. Water Footprint Network ima za cilj rješavanje globalne krize vode. […]
Nastavite sa čitanjem...
Izlazak pupoljaka iz stanja mirovanja. Novi uvidi istraživača sa Univerziteta zapadne Australije o tome zašto latentni pupoljci vinove loze ne mogu nastaviti sa rastom ljeti moglo bi dovesti do boljeg upravljanja efektima klimatskih promjena kod vinove loze. Studija, objavljena u časopisu Journal of Experimental Botany, istraživala je očiglednu nepovezanost između mirovanja i osnovnog metabolizma. Metabolizma […]
Nastavite sa čitanjem...
