Rezidba vinove loze. Glavna tema vinogradarstva je da loza, kako bi dosljedno proizvodila visokokvalitetno grožđe, mora biti “u ravnoteži”. To znači da količina vegetativnog rasta (lastari i lišće) mora biti u balansu da omogući pravilno sazrijevanje reproduktivnih organa (grožđa). Premalo grožđa može dovesti do prebujne loze, zasjenjenog grožđa lošijeg kvaliteta. Previše grožđa može smanjiti energiju […]
Nastavite sa čitanjem...
Kyoho. Opis/okus. Bobice sorte Kyoho su vrlo velikih dimenzija (12 – 14 grama) i okruglog do ovalnog oblika. U prosjeku imaju veličinu male šljive i razvijaju su u uniformnim grozdovima na dobro orezanim čokotima. Bobice imaju tamnoljubičastu, gotovo crnu pokožicu koja je gusta, čvrsta, sjajna i gorka i praškastim pepeljak koji štiti bobicu od fermentacije […]
Nastavite sa čitanjem...
Prevara sa vinom. Istraživači sa Univerziteta Adelaide razvijaju brzu i jednostavnu metodu autentifikacije (dokazivanja) vina. Ovo je potencijalno rješenje protiv globalne prevare sa vinom vrijednim milijardama dolara, ali i načine za izgradnju regionalnog brendiranja. <Doktorant Ruchira Ranaweera učitava uzorak vina u spektrofluorometar Aqualog, sa vanrednim profesorom David Jeffery. Tim naučnika uspio je sa 100% preciznošću […]
Nastavite sa čitanjem...
Vinogradarske prakse. Vinogradarstvo je prvi put organizovano u Grčkoj prije hiljade godina i kontinuirano se praktikuje širom zemlje od tada. Kako su prolazila vremena, jedinstvene vinogradarske tehnike razvijale su se prema osobenostima grčkih vinograda. Sljedeći faktori su imali značajnu ulogu u njihovom uspostavljanju: Uzgoj bezbrojnih domaćih sorti, praksa koja se često ne sreće u drugim […]
Nastavite sa čitanjem...
Uzgojni oblik Ruakura (RT2T), na dvostrukom dvoredom naslonu (Twin Two Tier Trellis) je sistem uzgoja vinove loze koji je 1983. godine razvio dr. Richard E. Smart na Novom Zelandu u istraživačkoj stanici Ruakura koja je sistemu dala ime. (Napomena: u stručnoj literaturi se često uzgojni oblik čokota poistovjećuje sa oblikom naslona ili obratno). Četiri površine […]
Nastavite sa čitanjem...
Plasmopara viticola. Vinova loza-ekonomska i poljoprivredna vrijednost. Vinova loza (Vitis vinifera L.) je kultura velike ekonomske i poljoprivredne vrijednosti u cijelom svijetu. Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) izvijestila je 2019. da je uzgoju ove kulture posvećeno preko 7 miliona hektara, što je rezultiralo globalnom proizvodnjom oko 78 miliona tona grožđa i 292 miliona […]
Nastavite sa čitanjem...
Kvalitet vina. Veliko vino proizvodi se u vinogradu. Kvalitet vina rezultat je složenog skupa interakcija, koje uključuju geološke i varijable tla, klime i mnoge vinogradarske odluke (Šema 1). U cjelini, mogu se opisati kao efekt teroira. Da se fokusiramo na one vinogradarske prakse izvan tla i klime koje utiču na sastav grožđa i kvaliteta vina. […]
Nastavite sa čitanjem...
Pjenušava vina. Skoro sva pjenušava vina započinju život kao mirna vina, a sjaj se dodaje naknadno. Ključni faktor je kako se dodaju mjehurići. Procesom fermentacije prirodno nastaje gas ugljen dioksid (CO2) – otpadni produkt kvasca koji koriste šećere. U još uvijek mirnom vinu dopušten je nestanak ovog gasa. U pjenušavim vinima zadržava se CO2, rastvarajući se […]
Nastavite sa čitanjem...
Arheologija vina. Vino iz 6. milenijuma pne. Mnogo sjemenki pronađenih na arheološkim nalazištima ne ostavlja sumnje: naši neolitički preci voljeli su jesti grožđe. U to doba lov i sakupljanje još uvijek su osiguravali većinu prehrane … Drvenasti dio vinove loze sakupljao se i koristio kao gorivo u domaćinstvu, a ljudi su jeli bobice divljeg grožđa […]
Nastavite sa čitanjem...
Grožđe i vino. Koliko je grožđa u boci vina? Pitanje je koje postavljaju mnogi proizvođači dok gledaju u vinograd. To je takođe pitanje koje vinarije postavljaju dok pregledavaju rezervoare i pokušavaju izračunati troškove proizvodnje. Kao i kod bilo kojeg pitanja ove prirode, ima puno varijabli koje treba uzeti u obzir. O kakvom grožđu govorimo? Jesu […]
Nastavite sa čitanjem...
