Otpad vinove loze. Kuće budućnosti mogle bi se graditi od održivog građevinskog materijala napravljenog od otpada vinove loze, ako viktorijanski naučnici budu imali svoj put. Ključne tačke:• Istraživači prave ivericu (ploče-daske) od usitnjenih dijelova lastara vinove loze• Globalni vinogradarski sektor (vinska industrija) godišnje raspolaže sa 42 miliona tona otpada (orezane loze) svake godine• Iverica (ploče, […]
Nastavite sa čitanjem...
Održavanje čokota. Dva područja rukovođenja (održavanja, upravljanja, oblikovanja) čokotom koja mogu najviše uticati na ishod kvaliteta grožđa tokom vegetacije. To su: a) pravilno upravljanje krošnjom i b) upravljanje zonom razvoja grozdova. Ovaj se članak fokusira na upravljanje, održavanje zelene površine čokota (procjena i djelovanje manipulisanja lastarima, lišćem i grozdovima. Sve u cilju poboljšanja stanja čokota […]
Nastavite sa čitanjem...
Athena uzgojni sistem. Uvod. Naslon, uzgojni oblik i zimska rezidba su među najznačajnijim naporima i troškovima vinogradara koji gaje vinovu lozu radi proizvodnje grožđa. Univerzitetski tim za vinogradarstvo sa Univerziteta u Gruziji stvorio je novi sistem uzgoja koji kombinuje krošnju i podjelu na rodne zone kako bi se povećala izloženost lišća svjetlosti i proizvodnju grožđa […]
Nastavite sa čitanjem...
Godina dana u vinogradu. Popularni termin za period između cvjetanja vinove loze i berbe od 100 dana, to je oko tri i po mjeseca. U srednjoeuropskim geografskim širinama to odgovara otprilike od sredine maja – početka juna do kraja avgusta – sredine septembra. Međutim, ovih 100 dana treba shvatiti samo kao pravilo, jer stvarno trajanje […]
Nastavite sa čitanjem...
Istorija vina-uvod. Prvo potrošnja divljeg grožđa za jelo. U mediteranskoj regiji divlja loza (Vitis sylvestris) raste spontano. Analizirani su ostaci ugljenisanih dijelova čokota vinove loze i sjemenki grožđa iz ove regije. Na osnovu analiziranih ugljenisanih dijelova arheolozi su postali sigurni u prisustvo vinove loze u ljudskom okruženju ovog regiona i njegovu upotrebu još od vremena […]
Nastavite sa čitanjem...
Villaris. Sorta bijelog grožđa (Geilweilerhof. 84-21-9) nova je sorta dobijena ukrštanjem sorti Sirius x Vidal Blanc. Usput, sorta Felicia stvorena je sa istim roditeljima. Uključuje gene vrsta Vitis berlandieri, Vitis rupestris i Vitis vinifera. Hibrid su 1986. godine ukrstila dva uzgajivača Rudolf Eibach i Reinhard Töpfer u Rebenzüchtungs-Institut Geilweilerhof u Siebeldingen-Pfalz. Sorta je prizanta i […]
Nastavite sa čitanjem...
O rezidbi vinove loze. Rezidba vinove loze je obavezna i neizostavna ampelotehnička mjera u uzgoju vinove loze. Rezidbom se na čokotu ostavlja određeni broj okaca na kondiru ili luku, čime se reguliše količina i kvalitet grožđa, porast i sazrijevanje lastara.
Nastavite sa čitanjem...
Prevršivanje lastara. Upravljanje krošnjom – zelenom površinom čokota (lastarima) obavlja se tokom cijele godine. U ovom članku više govorimo tehnici prevršivanja – uklanjanja vrhova lastara, zašto se ona koristi, te njenim prednostima i izazovima. Mnogi vinogradari koriste traktore sa priključcima kako bi odradili prevršivanje lastara.Vidjeti i: https://ovinu.info/zelena-rezidba-vinove-loze/ Prekomjerno bujni čokoti vinove loze imaju tendenciju da […]
Nastavite sa čitanjem...
Naslov orginala: Canopy Management – What is it (Upravljanje čokotom – šta je to?). Izvor: Sunlight Into Wine – A Handbook for Winegrape Canopy Management by Richard Smart and Mike Robinson. Slika: https://www.wineaustralia.com/. Prevod: Dragutin Mijatović Šta je krošnja čokota? Krošnja čokota (zavjesa) je nadzemni dio čokota formirana sistemom lastara, koji nose lišće, zaperke, vitice […]
Nastavite sa čitanjem...
Genetski markeri. Istraživači sa Univerziteta Cornell razvili su tehniku za koju kažu da će poboljšati stopu genetskog prenosa među vrstama vinove loze. Genetski markeri su poput izlaznih znakova na cesti, oni nam govore gdje smo na karti hromozoma. Ako imate tržište koje vam govori koji je gen gdje, više niste izgubljeni. Istraživači kažu da će […]
Nastavite sa čitanjem...
